Zukorlić preko Bošnjaka gura srpske interese u Sjevernoj Makedoniji

– BNV u Sjevernoj Makedoniji formirana je kao nevladina organizacija u malom krugu ljudi okupljenih oko imama Hota, koji je sam sebe imenovao za predsjednika BNV-a. Njega nisu birali Bošnjaci na izborima kao u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, pa je nelegitimno njegovo zastupanje interesa bošnjačke zajednice. Dževad ef. Hot nekada je glasio za najkvalitetnijeg bošnjačkog imama u Sjevernoj Makedoniji, ali njegov NVO aktivizam kroz tri organizacije (“Merhamet”, mekteb i BNV) u kojima je na funkciji predsjednika otkriva da je Hot pod utjecajem destruktivne politike koju za svoje instruktore u Beogradu proizvodi srpski političar Muamer Zukorlić. Dakle, u jednoj ličnosti došlo je do za demokratsko uređenje posve neprihvatljivog miješanja djelovanja u političkom, vjerskom i nevladinom sektoru. To sugerira da je primijenjen ruski model, kroz koji se pokušava stvoriti pozicija moći s diktatorskim ingerencijama koju provodi određeni vazal.

Piše: Alija Čolaković

Lokalni izbori u Sjevernoj Makedoniji, prije svega, otkrili su da vladajuće i proevropske stranke samo jedinstvenim nastupom mogu pobijediti desničare koji su produžena ruka Srbije, Mađarske i Rusije. Da bismo razumjeli politički položaj Bošnjaka u Sjevernoj Makedoniji, nužno se podsjetiti na Ustav Sjeverne Makedonije, prema kojem su Bošnjaci jedan od konstitutivnih i priznatih naroda.

Bošnjaci imaju pravo na obrazovanje na maternjem jeziku, na državnoj Radioteleviziji djeluje redakcija koja emitira program na bosanskom jeziku, a Dan Bošnjaka (28. septembar) jeste nacionalni praznik bošnjačke zajednice. U Sobranju je još 2010. godine usvojena Rezolucija o osudi Genocida u Srebrenici. Bošnjaci imaju zakonsko i ustavno pravo na pravičnu zastupljenost u državnoj administraciji, pravo na upotrebu jezika i simbola, kao i promociju svoje tradicije i kulture. Možemo ustvrditi da Bošnjaci upravo u Makedoniji imaju najbolji položaj od svih država u kojima žive van Bosne i Hercegovine.

Pored prisjećanja na ustavni položaj Bošnjaka, nužno je podsjetiti na pozitivne procese u Makedoniji u protekle četiri godine, od kad je premijer Zoran Zaev, kada je mnogo urađeno na poboljšanju njihovog statusa.

Nedavno održani izbori za Bošnjake bili su posebno bolni jer ih obilježava bošnjačka unutarnja politička polarizacija. Naime, Bošnjački demokratski savez (BDS) otvoreno se stavio na stranu desničara koji su duže vrijeme u opoziciji, dok je SDA Makedonije i većina Bošnjaka, koji pojedinačno djeluju kroz SDSM, jasno stala na stranu snaga koje su za evroatlantske integracije.

Umjesto da svi Bošnjaci prepoznaju ovakvo usmjerenje, koje je u skladu s općim bošnjačkim nacionalnim interesom, BDS je izašao samostalno na izbore, što je rezultiralo bacanjem u vjetar 2.400 bošnjačkih glasova. Od ovog “rezultata” najviše koristi ima desničarska VMRO-DPMNE.

BDS je osnovan 2018. godine, a za predsjednika ove stranke izabran je kontraverzni biznismen Munir Kološinac. U prostorijama njegove stranke i u Bošnjačkom nacionalnom vijeću Sjeverne Makedonije susreo se s turskim mafijašem Sedatom Pekerom, koji je poznat u javnosti po tome što je zadnjih mjeseci izvan Turske pokušavao da diskreditira njenog predsjednika. Zapravo, mnogi se slažu da je riječ o stranci koju su osnovali pojedinci ili interesne grupe koje su kroz politiku prije svega radile na zadovoljenju vlastitih interesa, iz čega proizlazi da su vrlo pogodan kadar za razne oblike manipulacija i subverzivnog djelovanja.

Nažalost, BDS je iskoristila jedinu bošnjačku džamiju u Skoplju i njenog imama Dževada ef. Hota da bude instrument politike protiv aktuelnog premijera Zaeva i albanske partnerske stranke s kojom Bošnjaci imaju izuzetno dobru saradnju. Upravo je prošlog mjeseca realizirano bratimljenje općine Stari Grad Sarajevo i Čaira, na čijem se području nalazi turbe princeze Katarine. U okviru nedavne posjete bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića u Čairu otvoreno je spomen-obilježje Genocidu u Srebrenici. Da stvar bude još apsurdnija, politički angažman imama Hot rezultirao je direktnu štetu stranci koja je omogućila da džamija Hatundžik bude bošnjačka duhovna, kulturna i nacionalna oaza u Skoplju. Glasove koje je dobio BDS bili su prevaga zašto će se u Čairu održati drugi krug izbora za načelnika.

U općini Čair BDS je osvojio oko 600 glasova, a DUI, koja je pomogla da u Hatundžuk džamija pripadne Bošnjacima, nije pobijedila u prvom krugu. BDS je, znajući da nema šanse da uradi ništa konkretno, prosula bošnjačke glasove na štetu prozapadne politike. BDS je na ovim izborima doživio debakl, na nivou grada Skoplja dobili su 1.600 glasa, a na državnom ukupno 2.400 glasa. No, upućeni tvrde da su ovi izbori bili samo priprema BDS-a za sljedeće parlamentarne izbore na kojima će postojati realna opasnost od manipulacije bošnjačkim glasovima. S druge strane, novi predsjednik SDA Makedonije Dželal Hodžić ušao je u koaliciju sa SDSM-om, a u Čairu je podržao albansku stranku DUI, s kojom Bošnjaci tradicionalno imaju jako dobre odnose.

Dževad ef. Hot nekada je glasio za najkvalitetnijeg bošnjačkog imama u Sjevernoj Makedoniji, ali njegov NVO aktivizam kroz tri organizacije (“Merhamet”, mekteb i BNV) u kojima je na funkciji predsjednika otkriva da je Hot pod utjecajem destruktivne politike koju za svoje instruktore u Beogradu proizvodi srpski političar Muamer Zukorlić. U Sjevernoj Makedoniji javna je tajna da je Hot Zukorlićev čovjek od povjerenja, a njihov odnos kreće od Hotovog pohađanja medrese u Novom Pazaru i predavanja na Fakultetu za islamske studije. Nažalost, Zukorlićev poguban utjecaj Hota je naveo da Bošnjačko nacionalno vijeće i vjersku instituciju u kojoj je hatib zloupotrijebi u političke svrhe. Dakle, u jednoj ličnosti došlo je do za demokratsko uređenje posve neprihvatljivog miješanja djelovanja u političkom, vjerskom i nevladinom sektoru. To sugerira da je primijenjen ruski model, kroz koji se pokušava stvoriti pozicija moći s diktatorskim ingerencijama koju provodi određeni vazal. U Rusiji je to Ramazan Kadirov, u Srbiji Aleksandar Vučić takvu poziciju pokušava osigurati Muameru Zukorliću, a u Sjevernoj Makedoniji Zukorlić to pokušava prenijeti na Dževada ef. Hota.

Nadalje, osnivanje Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Sjevernoj Makedoniji po srbijanskom modelu nekompatibilno je i u suštini nemoguće. Srbija je nacionalna država Srba, a ostali imaju manjinski status i uglavnom su diskriminirani. Makedonija je država svih priznatih etničkih zajednica u Ustavu, uključujući i Bošnjake.

Bošnjaci koji razumijevaju pogodnosti ustavnog uređenja Makedonije opravdano smatraju koncept organiziranja Bošnjaka kroz nacionalno vijeće korak nazad za Bošnjake u Makedoniji. Ovaj koncept organiziranja nacionalnih manjina proistekao je iz srbijanskog ustavnog uređenja, gdje su nacionalna vijeća zakonska kategorija kroz koje su manjine organizirane, biraju se na izborima i primaju budžet od države. Bošnjaci u Sjevernoj Makedoniji ostvarili su svoja politička prava i BNV u toj zemlji je u statusu nevladine organizacije i udruženja građana, za razliku od statusa koji bošnjačka vijeća imaju u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj.

Iako su politički predstavnici Bošnjaka Makedonije svojim sunarodnjacima u Sandžaku, odnosno svojoj rodbini, s obzirom na to da je najveći dio Bošnjaka Makedonije porijeklom iz Sandžaka, godinama objašnjavali svoj položaj i pogrešnost organiziranja kroz nacionalno vijeće, to nije spriječilo Zukorlića da bude mentor pojedincima koji su osnovali Bošnjačko nacionalno vijeće u Sjevernoj Makedoniji i koji su na ovim izborima igrali u taboru koji je protiv evroatlantskih integracija Sjeverne Makedonije, što je interes Vučićeve Srbije, Orbanove Mađarske (gdje je pobjegao raniji makedonski predsjednik) i Putinove Rusije.

Isti scenarij vidjeli smo u Crnoj Gori, gdje je Zukorlićeva Stranka pravde i pomirenja stala na prosrpsku stranu. Zukorlićeva višegodišnja frustracija gubljenjem izbora za BNV Sandžaka ga je motivirala da organizira svoje istomišljenike u Makedoniji koji su osnovali udruženje kojem su dali nacionalni predznak.

BNV u Sjevernoj Makedoniji formirana je kao nevladina organizacija u malom krugu ljudi okupljenih oko imama Hota, koji je sam sebe imenovao za predsjednika BNV-a. Njega nisu birali Bošnjaci na izborima kao u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, pa je nelegitimno njegovo zastupanje interesa bošnjačke zajednice.

Nažalost, Koordinacija bošnjačkih nacionalnih vijeća, koju moderira Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) u Sarajevu, očito nije prepoznala zamku u koju su uvedeni, a nije se ni potrudila razumjeti ustavno uređenje Bošnjaka u Makedoniji, pa su nasjeli na Zukorlićevu podvalu. Upravo je BNV Sjeverne Makedonije ispred Koordinacije nacionalnih vijeća ove godine bio domaćin obilježavanja Dana Bošnjaka u Skoplju, što je predstavljeno kao centralni skup Bošnjaka iz BiH i domovinskih zemalja, gdje je prisustvovao i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović. Ovo je bio pokušaj da se BNV Sjeverne Makedonije dodatno legitimizira, ali prema informacijama koje imamo, Koordinacija nacionalnih vijeća s Emirom Zlatarom (VKBI) kao isturenim glasnogovornikom pritom nije pozvala Bošnjake iz Hrvatske čije su institucije sastavni dio Koordinacije. Iz Hrvatske nam je potvrđeno da su za skup u Skoplju saznali iz medija, a Dan Bošnjaka zagrebačko nacionalno vijeće organiziralo je u Zagrebu bez ikakve koordinacije s onim tijelom s kojim bi trebali ovakve događaje i koordinirati.

Ono što mnogi primjećuju jeste to i da VKBI nema iste nadležnosti kao i vijeća u Pazaru, Rožaju i Zagrebu koja se biraju na izborima i državno su manjinsko tijelo. VKBI je također udruženje građana kao i BNV Sjeverne Makedonije. Pritom treba istaknuti da Bošnjacima treba koordinaciono tijelo koje će okupljati sve zdrave snage iz NVO sektora, kulture, medija, sporta, akademske zajednice i politike, a za ovu inicijativu ne treba insistirati na bezuvjetnoj srodnosti vijeća i udruženja jer svaka država ima drugačiji model uređenja odnosa prema manjinskim zajednicama. Međutim, ako VKBI preuzima odgovornost koordinacije, onda ne smije dopustiti da zbog vlastite neupućenosti jača one snage koje djeluju destruktivno za same Bošnjake i posve je neprihvatljivo da u takvu atmosferu “uvaljuju” vodeće političare u Bosni i Hercegovini kojima se lažno predstavlja stvarno stanje na terenu.

Uz sve grijehe Dževada Hota, treba istaći i to da je njegov BNV Sjeverne Makedonije djelovao krajnje destruktivno po organiziranje kampanja u vezi s popisom stanovništva u Sjevernoj Makedoniji. Budući da je VKBI lansirala videokampanju koja je trebala pomoći osvještavanju Bošnjaka za popis stanovništva u Hrvatskoj, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, može se zaključiti da su BNV Sjeverne Makedonije i Dževad Hot radili direktno protiv interesa Koordinacije nacionalnih vijeća, u kojoj su član. Odnosno, očito je da Koordinacija nacionalnih vijeća nije u stanju da vrši svoju osnovnu funkciju koordinacije i time se više ne bi smjela uzimati kao relevantan sagovornik ako temeljito ne promijeni svoj pristup.

Bez obzira na silnu želju i trud, Bošnjaci Makedonije pokazali su svoju političku zrelost i nisu dali podršku retrogradnoj i štetnoj politici, odnosno ne žele da ih na političkoj sceni predstavlja jedna po svemu problematična ličnost bez obzira na njegov nekadašnji autoritet. Vrlo je zanimljivo i to da su slabiji ukupni rezultat Bošnjaka gubitnici neuspješno pokušali pripisati SDA Makedonije i njenom predsjedniku Dželalu Hodžiću, kojega očito vide kao prepreku za svoju agendu. SDA Makedonije je nedavno podmladila svoj kadar i ima priliku da okupi većinu Bošnjaka, što je i jedini put održanja i napretka ove zajednice.

Stoga, da bi se stvari na terenu popravile, nužna je veća podrška Sarajeva Bošnjacima Makedonije, što može rezultirati vraćanjem međusobnog povjerenja i jedinstva te usuglašavanjem zajedničkog strateškog djelovanja. Zbog iseljavanja, smanjenog nataliteta pa i asimilacije, broj Bošnjaka u Makedoniji stagnira ili opada, a pravo stanje saznat će se kada budu objavljeni rezultati popisa stanovništva 2021.

Izvor: https://www.snews.rs/wp-admin/post-new.php