Zlato na putu do 3.300 dolara za uncu (31,1 g), pametno ulaganje i sigurna štednja
Foto: Shutterstock
Cijena zlata je u posljednjih godinu dana zabilježila značajan porast, dostigavši vrijednost blizu 3.000 dolara po unci, što je za trećinu više nego prije samo godinu dana. Ovaj nagli skok izazvan je nizom faktora, uključujući inflaciju, smanjenje kamatnih stopa, geopolitičke tenzije, ali i trgovinske politike, poput tarifa koje je uveo američki predsednik Donald Trump. Analitičari prognoziraju dalji rast cijene, a veliki fondovi i banke poput Goldman Sachs i JP Morgan vjeruju da bi cijena mogla da premaši 3.300 dolara po unci u 2025. godini, ukoliko se geopolitičke i ekonomske krize, poput rata u Ukrajini ili trgovinskih sukoba između SAD-a i Evrope, nastave.
Zlato, zahvaljujući svojoj stabilnosti, ponovo se pokazalo kao popularan način zaštite od inflacije, za čuvanje vrijednosti, naročito u vremenima nestabilnosti.
Prema riječima Georgi Hristova iz „Tavex zlato&srebro”, američke trgovinske tarife su imale jak uticaj na skok cijene zlata. Iako većinski najavljene, a ne primenjene, dovele su do velike brige među investitorima i preduzećima koji su se okrenuli zlatu kako bi se osigurali od mogućih tržišnih i trgovinskih šokova.
Berzanski analitičar Branislav Jorgić kaže da zlato uvijek sija najvećim sjajem u uslovima političke ili ekonomske krize.
“Tada na globalnom nivou investitori pojačano kupuju zlato kao sigurnu destinaciju za čuvanje vrijednosti kapitala. Cijena unce zlata na početku pandemije korona virusa je bila oko 1.500 dolara, tokom pandemije kretala se oko 1.800, da bi završila sa cijenom 1.900 dolara. Tek što smo izašli iz te krize, ušli smo u ratnu krizu Rusije i Ukrajine, što je dovelo do današnjih oko 2.900 dolara za uncu”, kaže Jorgić i dodaje da tražnja zavisi od raznih okolnosti, ali prije svega od globalne ekonomske i političke stabilnosti.
Prema njegovim riječima, već nekoliko godina, Rusija i Kina pojačano kupuju zlato da bi popunile svoje rezerve napuštajuči držanje rezervi u američkim dolarima i američkim hartijama od vrijednosti.
“Razlog je praksa i latentna opasnost da Amerika iz političkih razloga zamrzne dolarska novčana sredstva drugih država, pa i pojedinaca. Ta pojačana kupovina zlata dovela je do pojačane tražnje i rast cijene zlata. Odluke predsjednika SAD Donalda Trampa, poput napora da dođe do mira u Ukrajini smirujuće utiče na tržište zlata, ali uvođenje carina za uvoz robe iz Kine i Evrope, vrlo uznemirujuće”, objašnjava naš sagovornik.
Pravila za pametno ulagane u zlato i očuvanje vrednosti
Kako cijena zlata nastavlja da raste, mnogi investitori traže načine kako da iskoriste ovu priliku. Naši sagovornici naglašavaju važnost dugoročne strategije, koja uključuje i manje korake poput redovnog ulaganja u male količine, ali i širu raspodjelu kapitala. Na ovaj način može da se zaštiti kapital i iskoristi potencijal zlata kao sredstva koje čuva vrednost u godinama koje dolaze.
Kada je riječ o ulaganju u investiciono zlato Georgi Hristov prije svega podvlači da ne treba kupovati nakit na koji se obračunava PDV i uračunava troškove obrade, već kovanice, pločice, dukate investicionog zlata koje je u Srbiji oslobođeno poreza. Tako je 5 grama investicionog zlata jeftinije od 5 grama čistog zlata u nakitu.
“Investiciono zlato je pogodno i za štednju kod malih budžeta. Veličina poluga varira od jednog grama sve do više kilogramskih. Ove najmanje poluge od jedan gram koštaju oko 100 eura i predstavljaju pristupačan način da se i pojedinci sa manjim budžetima oprobaju u štednji u zlatu”, kaže Hristov i dodaje da je najpopularniji proizvod na Balkanu i u Srbiji, austrijski dukat, težine 3,49 grama, čistoće zlata 986, koji košta oko 350 eura.
Kako kaže, postoje i poluge od 1, 2.5, 5, 10, 31.1, pa sve do poluga od 100 grama, opcija je mnogo, a samo je pitanje budžeta i plana štednje.
“Ukoliko neko traži veliku likvidnost i deljivost u svakom trenutku, onda mogu da kupe više manjih proizvoda kako bi mogli češće da unovče dijelove svoje investicije. Za one koji planiraju duže čuvanje, bolji su veći proizvodi, od unce (31.1g) pa naviše. To mogu da kombinuju sa više manjih proizvoda 1, 5 ili 10 grama, kako bi imali likvidnost. Ako im zatreba novac iz te štednje, mogu da unovče manje proizvode a da veći zadrže, da ne bi morali da prodaju svoju cijelu investiciju za slučaj da im neka količina novca zatreba”, objašnjava Hristov.
Prema Jorgićevim rečima, investiranje u zlato je dugoročna investicija, što znači investiranje na najmanje pet godina. “Moja strategija je takva da svojim unucima, svakom pojedinačno, poklanjam pločicu 5 grama zlata za rođendan. Na ovaj način razvijam investicionu kulturu kod njih i dajem mali doprinos njihovoj matrijalnoj sigurnosti u budućnosti”, kaže Jorgić i dodaje da onima sa većim budžetom za investiranje, preporučuje disperziju rizika.
“To znači uložiti u različite finansijske instrumente, na primjer 40% u akcije prvoklasnih kompanija, 30% u državne obveznice, 15% deposit kod banke, 15% u zlato. Ovi procenti se mogu mijenjati u zavisnosti od uslova na finansijskim tržištima. Savet je da se koriste usluge ovlašćenih i licenciranih banaka i brokerskih kuća, a ni po koju cijenu nepoznatih trgovačkih platformi koje se nude preko interneta. Investiciono zlato treba kupovati preko specijalizovanih institucija, tražiti fiskalni račun i skladištiti ga u bezbjednim sefovima”, zaključuje Jorgić.
Hristov podvlači da ne treba držati svu svoju štednju u samo jednom sredstvu. “Treba imati i zlato, i štedni račun za keš i akcije i druga ulaganja, koliko god smo u mogućnosti. Ovako se smanjuje rizik. Bitno je ulagati svoj novac negdje, jer ukoliko ga držimo samo u kešu, koja god da je valuta u pitanju, inflacija utiče da gubi na vrijednosti. Euro je recimo od 2000. godine izgubio više od polovine svoje kupovne moći.”
Kako Hristov poručuje štedišama u zlatu, kada ga kupe, važno je i kako ga čuvaju. Poluge od zlata dolaze hermetički zapakovane u plastičnom pakovanju koje sadrži informacije o proizvođaču i proizvodu, sertifikat autentičnosti. Ovo pakovanje ne treba otvarati niti oštetiti. Ne treba vaditi ni kovanice koje dolaze u plastičnim kapsulama. Ukoliko je proizvod izvađen iz pakovanja, gubi svoj investicioni status, pa može samo da se proda kao lomljeno zlato poput nakita, što znači da će se prodati za manju cijenu. Preporuka je da se zlato drži u sefu u banci ili skrivenom, suhom i tamnom mjestu u kući.
Najnoviji komentari