Zlato kao štit od inflacije: Ko je prije 50 godina uložio 1.000 dolara, sada ima 58.000

Foto: Shutterstock

-U protekle dvije godine traje “zlatna groznica“ centralnih banaka širom svijeta, koje su kupile više od 2.000 tona zlata. Ove kupovine uglavnom se odvijaju na istoku, sa Kinom i Turskom kao predvodnicima.

Narodna Banka Srbije (NBS) nastavlja intenzivno da povećava zlatne rezerve. Nedavna kupovina još pet tona zlata u vrijednosti od 350 miliona eura, podigla je ukupne količine kojim Srbija raspolaže na rekordnih – 46,5 tona! Time su od 2012. godine, zlatne rezerve utrostručene, a Srbija je po tome ubjedljivo na prvom mjestu u regionu. Analitičari smatraju da je to znak i građanima da sopstvene slamarice barem djelimično prebace u zlato. Naj način, kažu, sigurno čuvaju vrijednost ušteđevine od inflacije.

Za 12 godina, pet i po puta je povećana vrijednost zlata u našim trezorima – sa 0,6 milijardi eura na 3,3 milijarde eura. Prema podacima Narodne banke Srbije, vrijednost zlatnih rezervi u trezorima NBS čini 11,9 procenata naših ukupnih deviznih rezervi.

–Zlato kao sigurno sredstvo u krizi

Zlato kao klasa aktive u deviznim rezervama historijski ima ulogu sigurne aktive, a ova njegova uloga naročito dolazi do izražaja u periodima krize. Iz ugla centralne banke kao institucionalnog investitora, zlato je i garancija povjerenja u centralnu banku, a uobičajeno služi i kao oblik zaštite od inflacije na duži rok – kažu u Narodnoj banci Srbije.

Prema riječima Georgi Hristova, direktora kompanije “Taveks zlato&srebro”, benefiti za privatne investitore od kupovine investicionog zlata su isti kao i zanarodne banke širom sveta. Zlato se pokazalo kao efektivan štit protiv inflacije ikao sigurno sredstvo u periodima krize.

“Ako narodne banke sebe štite od inflacije kupovinom tone zlata, efekat je isti i zagrađane sa recimo 10 grama zlata. Investiciono zlato se pokazalo u proteklih 50 godina kao najsigurnije sredstvo u poređenju sa drugim investicijama poput nekretnina, kriptovaluta, akcija… Cena zlata u proteklih 50 godina je skočila za 5.800 odsto, što znači da bi 1.000 dolara investiranih u zlato 1971. godine, danas vredelo 58.000 dolara. Inflacija je fenomen od kojeg ni jedna valuta ne može da pobegne. Iz tog razloga centralne banke širom sveta sebe osiguravaju kupovinom zlata, privatni investitori takođe”, objašnjava Hristov.

Kako objašnjavaju u Narodnoj banci Srbije, na ovaj plemeniti metal je teže uticati politikama kamatnih stopa različitih monetarnih vlasti, kao klasa aktive u strukturi deviznih rezervi zlato smanjuje rizik od kamatnih stopa i doprinosi očuvanju vrednosti investicija.

”Niska korelacija zlata s tradicionalnim oblicima aktive u kojima se drže devizne rezerve, a naročito s rezervnim valutama poput američkog dolara, čini ovaj plemeniti metal korisnom aktivom u svrhu dodatne diversifikacije i doprinosi otpornosti finansijskog sistema na potrese iz međunarodnog okruženja”, objašavaju u Centraloj banci.

Kako Hristov dodaje, jake zlatne rezerve su osnova pouzdanja za bilo koju centralnu banku i opravdavaju emisiju novca i obveznica, i šalju signal lokalnom stanovništvu, drugim državama i investitorima, da je zemlja stabilna i finansijski potkrepljena.

”Osim sigurnosti i stabilnosti koje zlato pruža, možemo uočiti da je i NBS dosta zaradila na ovoj investiciji, sa obzirom da je cijena zlata skočila za 60 odsto od 2012. do danas”,  kaže Hristov.

Srbija ima skoro 15 puta više zlata od Slovenije

U protekle dvije godine traje “zlatna groznica“ centralnih banaka širom svijeta, koje su kupile više od 2.000 tona zlata. Ove kupovine uglavnom se odvijaju na istoku, sa Kinom i Turskom kao predvodnicima. U Evropi najviše kupuju zemlje centralne i istočne Evrope poput Poljske, Mađarske, Srbije i Češke.

Hristov kaže da Srbija ima ubjedljivo najveće rezerve zlata na Zapadnom Balkanu i čak dva puta više nego sve ostale zemlje zajedno. Makedonija je druga, treća Albanija, Slovenija, zatim Crna Gora, Bosna i Hercegovina, dok Hrvatska centralna banka ne drži zlato u rezervama.

“Približili smo se Finskoj koja čuva sa 49 tona zlata u svojoj rezervi. Pored toga smo ispred i mnogih drugih evropskih država poput Slovačke (32t), Češke (30t), Kipra (14t), Irske (12 t) i mnogih drugih”, navodi Hristov.

Iz Narodne banke Srbije dodaju da je po julskom izvještaju Svjetskog saveta za zlato, Srbija na 54. mjestu u svetu po količini zlata u svojim deviznim rezervama i na 44. mjestu po učešću zlata u deviznim rezervama.

Kako su Turci sačuvali ušteđevinu od inflacije?

U svijetu najveće rezerve zlata ima Amerika sa 8.133 tona zlata, zatim Njemačka sa 3.353 tona, Italija sa 2.453 tona, Francuska sa 2.437 , Rusija sa 2.333 i Kina sa 2.265 tonom zlata. Kina u proteklih nekoliko godina masovno kupuje zlato i uvećava svoje rezerve, pa se uskoro očekuje da će da prestigne Rusiju, Italiju i Francusku.

“Kada je u pitanju kupovina investicionog zlata, prošle godine najveća tražnja bila je u Turskoj. Skočila je čak 500 odsto, ali to i ne treba da čudi jer je tamo izuzetno velika inflacija. Građani Turske su masovno kupovali ovaj plemeniti metal i na taj način su spasili svoju ušteđevinu. Investiciono zlato je univerzalan proizvod, svugdje u svijetu nosi istu vrijednost i svugdje je prepoznatljiv i unovčiv. To, se ne može reći za različite valute i druga sredstva, koja zavise od države u kojoj se nalazite. Investiciono zlato predstavlja osiguranje za vaš novac i ušteđevinu i svako bi trebalo da razmotri kupovinu neke količine” zaključuje Hristov.

Izvor: PR Agencija Blink