Za učenike u nastavi na Bosanskom donirao 3.000 lektira

Za učenike u nastavi na bosanskom jeziku osnovnih i srednjih škola ugledni privrednik iz Sandžaka koji živi u Njemačkoj i koji je želio da ostane anoniman, donirao je tri hiljade knjiga, lektira, koje će preko Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) biti podijeljene školama.

Predsjednica BNV-a, Misala Pramenković je, ističući zadovoljstvo zbog ove vrijedne donacije, ukazala na značaj knjige danas, pogotovo u nastavi bosanskom jeziku.

“Ovo je donacija koja će u bitnome doprinjeti kvalitetu nastave na bosanskom jeziku, budući da će lektira još u većem obimu biti dostupna učenicima osnovnih i srednjih škola”, rekla je Pramenković.

Ona se zhavalila donatoru i najavila da će narednih dana, dok traje upis djece u prvi razred obići škole i podijeliti knjige.

Donacija je vrijedna blizu 30 hiljada eura i u školama više neće biti nedostatka lektira.

Ukazala je da nastava na maternjem, bosanskom jeziku, što se Bošnjaka tiče, nema alternativu.

“Ono što, sa pozicije Bošnjačkog nacionalnog vijeća koristimo jeste da, svaki mogući kontakt, i sa rukovodiocima i sa nastavnicima, ali i sa roditeljima, koristimo da sugerišemo da nastava na bosanskom jeiku, zapravo, nema alternativu, jer se radi o maernjem jeziku koji svi govorimo i jezku na kome razmišljamo i nelogično je upisati dijete da se obrazuje na jeziku koji nije maternji, kad već imamo zakonske mogućnosti da se to sprovede”, ukazala je ona.

Dodala da je fokus u opštinama gdje su Bošnjaci u manjini i uputila apel na roditelje i nastavnike.

“Situacija je takva da u Novoj Varoši i Priboju još nemamo zakonsku mogućnost, budući da je potrebno 15 procenata, da je brojačano manjinski anrod prisuta da bi se pokrenuo proces nastave na bosanskom jeziku. U Prijepolju nismo zadovoljni postojećim stanjem. Imamo u Brodarevu natavu na bosanskom jeziku, a smatramo i moralo bi biti drugačije. Za sam grad Prijepolje ćemo imati dugoročnu kampanju. Apelujem na roditelje, onima koji rukovode školama, nastavni kadar, ovo je veoma ozbiljno pitanje i nemoguće ga inicirati samo sa jednog nivoia. Potreban je konsenzus više faktora i činilaca”, istakla je ona.

Ocjenila je da, što se tiče nastave na bosanskom jeziku, situacija najstabilnija u Tutinu, gdje je preko 90 procenata bošanjačk djece koja pohađaju nastavu na bosanskom jeziku, da je u Novom Pazaru solidan procenat i ima prostora  da se još radi i da svi akteri pokažu zrelost.

Poručila je da Bošnjačko nacionalno vijeće neće odustati od inicijative da se bošnjačka djeca u nastavi na maternjem jeziku upisiju po automatizmu.

“Bošnjačko nacionalalno vijeće je iniciralo, još prije par godina to pitanje. I negdje,, sugestija koju su tada brojni direktori tada podržali, sa strane rukovodstav Vijeće prema rukovodstvu škola je, zapravo bilo da se djeca bošnjačke nacionalnosti neizjašnjavaju već se automatski upisuju u anstavi na bosanskom jeziku, a roditelji koji neće da im dijete pohađa nastavu na bosanskom jeziku, da popuni formular da mu dijete pohađa nastavu a jeziku koji nije njegov maternji. U praksi nemamo primjenu tog pravila, to sve zavisi od direktora do direktora. Bošnjačko nacionalno vijeće neće odustati od inicijative i naša je želja da, kako imamo sjene roditelje u tom procesu, da isto tako, direktore koji rukovode obrazovnim institucijama, da dodatno probudimo njihovu svijest o potrebi obezbjeđivanja za Ustavom i zakonom garantirana prava, a to je pravao na obrazovanje na maternjem bosankom jeziku”, zaključila je predsjendica BNV-a.

U osnovnim i srednjim školama u Sandžaku u toku ove školske godine nastavu na bosanskom jeziku pohađa skoro 17 hiljada učenika.