U Turskoj debata o halifatu: Organizacija za političko jedinstvo muslimanskih zemalja?

Nakon velkog skupa podrške Palestini, održanog u Istanbulu 1. januara ove godine, u turskoj javnosti ponovo se govori o formiranju halifata – organizacije muslimanskih zemalja u svijetu.

Turski mediji uveliko izvješetavaju o ovoj inicijativi i prenose da halifat uz Tursku, kao glavnog inicijatora, pred međunarodnom zajednicom, posebno muslimanskim zemljama, treba da dođe na dnevni red.

Ideja o sekularnom halifatu profesorice Univerziteta Aydin u Istanbulu Naciye Selin Senocak (Nadžije Selin Šenodžak) iz 2015. godine ponovo je tema debata i na društvenim mrežama.

Ističući da „instituciju halifata treba preispitati i implementirati na sekularan način“, akademik Senocak je iznijela stav da bi ova organizacija mogla biti formirana okupljanjem muslimanskih zemalja, poput UN-a, te da bi te zemlje mogle imati pravo glasa u donošenju odluka i političkim mehanizmima.

Govoreći na “Radionici o vjerskim pokretima u regionu” održanoj na Univerzitetu Aydin u Istanbulu, direktor Istraživačkog centra Occident West Studies (), UNESCO-ova katedra za kulturnu i diplomatiju, dr. Naciye Selin Senocak je podsjetila da je halifat ukinut 1924. godine, ali da je još uvijek na čekanju u Velikoj narodnoj skupštini Turske (TBMM).

Senocak je rekla da je halifat institucija pod kontrolom Turske i unutar parlamenta te zemlje.

“Kada je 1924. godine ukinuta insitucija halifata, umjesto njega je uspostavljeno Predsjedništvo za vjerska pitanja (Diyanet). Međutim, pitanje halifata ne ulazi u poslove Diyaneta. Najveći problem koji muslimanske zemlje trenutno imaju je nedostatak političkog jedinstva među muslimanskim zemljama. Samo institucija halifata može stvoriti ovo političko jedinstvo.To je ono što sam spomenjala.To nije vjerski fenomen, to je sekularna institucija. Politička organizacija u kojoj se muslimanske zemlje okupljaju treba biti restrukturiran. To je halifat. Turska ne bi trebala imati vjersko vodstvo, halifat nije vjerski fenomen već sekularni. Treba ponovo uspostaviti politicku organizaciju i na njenom čelu treba biti Turska. To je organizacija koja se tiče 71 muslimanske zemlje pod vodstvom 5 muslimanskih zemalja. To je politička moć koja može kontrolisati pritisak na muslimane u svijetu, ratove, njihovu sigurnost, pogrešne percepcije u Evropi, sukobe među muslimanima Organizacija poput Ujedinjenih nacija (UN). Kako b bili u fokusu moći unutar UN-a, a to treba učiniti pod vodstvom Turske. Jer halifat je sada s nama. u Velikoj narodnoj skupštini. Turske”, rekla je ona.

Ova izjava je ponovo došla do izražaja na društvenim mrežama, izazvala je razne komentare u Turskoj i međunarodnoj javnosti.

Turski mediji ocjenjuju da uvođenje koncepta ‘sekularnog halifata’ ponovo pokrenulo debate o odnosu između religije i politike.

Podsjećamo da je masovni skup podrške Palestini, koji je održan u Istanbulu prvog dana godine, ponovo stavio na dnevni red pitanje halifata. Među korisnicima društvenih mreža pojavila su se dva različita mišljenja o tome treba li zastavu “Kelime-i Tevhid” (jedinstvo Allaha, tj. svjedočenje da nema drugog boga osim Allaha), koja je isticana na tom skupu doživljavati kao poziv na halifat ili samo kao izraz. Dok su neki korisnici reagovali misleći da je zastava poziv na halifat, drugi su osudili napade na učesnike proteska koji su nosili tu zastavu, tvrdeći da je Kelime-i Tevhid samo izraz.

Skup održana na Galata ćupriji je zajedno sa još 308 organizacija civilnog društva organizirao Vakuf mladih Turske (TUGVA), a među govornicima bio je i sin aktuelnog predsjednika Turske Revepa Tayyipa Erdogana, Bilal Erdogan.

“Osim toga, ovi stavovi nude perspektivu za razmatranje potencijalnih budućih koraka ka vodećoj ulozi Turske na regionalnom i globalnom nivou”, zaključuje se u tekstu koji je objavio Bugun.

M.H.