U krizi zlato najjače sija

• Cijena plemenitih metala na berzi prije par dana nakratko dostigla historijskimaksimum – preko 2.100 dolara po unci.

Cijena zlata na berzi ponovo je preskočila sve dosadašnje rekorde i prije nekoliko dana dostigla je novi historijski maksimum. Iako se suma od 2.135 dolara po unci (1 unca 31,1 grama). početkom mjeseca kratko zadržala na tržištu, stručnjaci smatraju da je ona signal povjerenja institucionalnih i privatnih investitora u zlato u vrijeme velikih društvenih turbulencija i kriza. Trgovci zlatom u našoj zemlji svjedoče da je tražnja za žutim metalom i kod nas sve veća.

Prije posljednjeg porasta, najviše cijene zlata ikada bile su oko 2.074 dolara po unci 2020. godine uoči pandemije kovida i lane kada je počeo rat u Ukrajini. Poznati američki investicioni fond Goldman Sachs procjenjuje da ovaj porast nije prolazna stvar, da će cijena zlata u predstojećoj godini ostati stabilna i kretati se oko 2.050 dolara po unci.

Prema riječima profesora dr Ismaila Musabegovića sa Beogradske bankarske akademije, novi vrtoglavi skok i ovoga puta dogodio se pod uticajem rata u Izraelu i globalne neizvjesnosti. Samim tim i potrebe građana da se osiguraju.

“Pravilo je da u krizi zlato dostiže najveću cijenu. Zapravo poskupljenja na berzi uvijek su pokazatelj da nešto ne valja u svijetu. Tako je i ovaj posljednji pik izazvan sukobom u oblasti Gaze”, kaže profesor Musabegović.

Investitori širom svijeta vjeruju u zlato kao najstabilniju aktivu koja ih štiti od inflacije i nesigurnosti. Staro je pravilo da zlato mijenja cenu, ali ne i vrijednost. Kao što je prije stotinu godina novi “fordov” auto koštao kao pola kilograma ovog plemenitog metala, tako je i danas, bez obzira na cijenu od par stotina dolara 1900-tih i današnju, gotovo 100 puta veću. 

Kako naš sagovornik dodaje, toga su sve više svjesni i žitelji Srbije, pa primjenjuju pravilo da bar trećinu viška novca “pretope” u ovaj plemeniti metal.

“Svjedoci smo da posljednjih godina novac u gotovo svim valutama gubi vrijednost. Sve je više onih koji posežu da osiguraju svoju imovinu, ma kolika ona bila, kupovinom zlata. Firme koje pak prodaju investiciono zlato, nude male komade koji mogu lako da se unovče kada zatreba”, dodaje prof. Musabegović.

Istraživanje Svjetskog vijeća za zlato pokazuje da je ukupna svjetska proizvodnja zlata veća za oko 6 procenata u poređenju sa prošlom godinom.

Prema posljednjem podatku Ministarstva trgovine, koje izdaje dozvole uvoznicima zlata, u posljednjih nekoliko godina primjetan je trend povećanja broja preduzeća u Srbiji koje se bave uvozom investicionog zlata u obliku pločica i poluga, kao i broja zahtjeva za uvoz, ali i tražene količine zlata. Rastu i uvoz i tražnja.

-Najpopularniji Franc Jozef danas košta 55 puta više nego prije pola vijeka

Da sve više žitelja Srbije kupuje zlatnike, pločice, poluge potvrđuje i Drago Matović iz “Tavex Zlato&Srebro” vodeće svjetske kompanije koja se bavi investicionim zlatom.

“Trenutno je velika potražnja za zlatom. Ubjedljivo najpoznatiji i najtraženiji proizvod od investicionog zlata u Srbiji je austrijski dukat Franc Jozef. Ova kovanica, kao simbol nekadašnjeg prestiža Austrougarske monarhije proizvodi se sa identičnim dizajnom još od 1872. godine. Kupuje se tradicionalno kao poklon za važne događaje, ali i kao štednja. Prodajemo ga u dvije veličine – od jednog dukata, koji u sebi sadrži 3,44 grama čistog zlata i košta oko 27.000 dinara, dok veći sadrži 13,77 grama zlata i košta oko 108.000 dinara. Trenutno zlatna “poluga” tj. pločica od jednog grama košta oko 8.500 dinara.

Dok je gram zlata na međunarodnom tržištu, 2019. godine koštao oko 40, danas je oko 65 dolara. Početkom 1970. bio je svega 3 dolara, a u protekle 52 godine cijena zlata je porasla za čak 5.500 odsto.

– Centralne banke uticale na skok cjene

Geopolitička i ekonomska nestabilnost – ratovi u Ukrajini i Izraelu, visoke tenzije između svjetskih sila su ogroman motiv za pojedince i investitore da se osiguraju u zlatu, kaže Matović.

Nedavni nevjerovatan skok na tržištu zlata je prouzrokovan zbog straha od visoke inflacije u SAD, pa su investitori odlučili da preduhitre ove razvoje na tržištu i osiguraju sebe kupovinom zlata. Drugi razlog je kupovna groznica centralnih banaka širom svijeta, koje su lane kupile 1.140 tona žutog metala, a taj broj će potencijalno ove godine biti još veći.

Procjenjuje se da centralne banke u svijetu trenutno drže više od 35.000 tona zlata. Samo je u trezorima Narodne banke Srbije početkom decembra bilo 39,5 tona zlata. Ova kupovna groznica inspirisana je geopolitičkim tenzijama i visokom inflacijom, što je navelo centralne banke širom svijeta da se okrenu zlatu kao sigurnom utočištu. Tražnja za zlatom od strane centralnih banaka u prva tri kvartala ove godine je za 14 odsto veća nego prošle godine.

Inflacija koja divlja svuda po svijetu doslovno “jede” kupovnu moć pojedinaca, na nekim mjestima kao što su Turska i Argentina, građani su maltene odustali od svojih nacionalnih valuta zbog neverovatne inflacije – 60 do 120 procenata i zbog toga kupuju zlato, objašnjava naš sagovornik.

U Kini je zabilježen drastičan rast tražnje za investicionim zlatom, jer je pukao mehur nekretnina i mnogi građani su izgubili desetine hiljade eura na propale investicije.

Izvor: www.blink-blink.rs

Ilustracija: Shutterstock