Teška godina za pešterske poljoprivrednike
Kao i mnogi krajevi naše zemlje i Pešter je znatno opustjela zbog migracija u bogate evropske zemlje. Oni koji su ostali na svojim ognjištima žive od poljoprivrede i pomoći koju dobijaju od porodica iz dijaspore. Mještani pešterskog sela Boroštica koji ljubomorno čuvaju tradiciju i kulturu, kažu da je ova godina za poljoprivrednike veoma teška.
Uprkos migracijama u gradove i bogate evropske zemlje, u selu Boroštica na Gornjoj Pešteri ostalo je da živi oko 300 mještana koji ponosno čuvaju sjećanje na svoje porijeklo.
Nezir Škrijelj, mješatin Boroštice, predočio nastanak plemena Škrijelj i sela Boroštica.
“Naši prvi doseljenik bio je Hamza Škrelj koji je imao devet sinova, a selo Boroštica nastalo je od albanske riječi bor-eštiza, što u prijevodu znači snijeg i lednica. Dolaskom prvih predaka, albanski jezik je nastanio pa se tako i najduže zadržao kako u ovom tako i okolnim selima Ugao, Doliće, Gradac i Ljeskova”, ispričao je on.
Prema riječima mještana, ova godina, zbog koronavirusa je veoma teška.
“Ovdje se živi zahvaljući dijaspori, u Boroštici su uglavnom stariji ljudi, moram napomenuti da je poljoprivreda dovedena na minimum, čak i ispod toga, vjerovatno je to zbog aktuelnog virusa, otkupa stoke koji se ove godine čak ni ne vrši. Problem je i mizernava cijena mlijeka koja se kreće do 20 dinara” istikao je mještanin ovog sela Nezir Škrijelj.
Poručuju da će Pešterci i ovu zimu provjesti obavljajući neophodne poslove, a duge noći uz tradicionalne posjedke na kojima se prepričavaju dogodovštine kojima se otrže od zaborava davna prošlost.
Najnoviji komentari