Svaka selektivna pravda je nepravedna, u Crnoj Gori se traži obeštećenje za sve civilne žrtve ratova devedesetih

Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava”, Akcija za ljudska prava (HRA) i Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori pozdravili su odluku podnosioca Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, Demokratske narodne partije (DNP) i Nove srpske demokratije (NSD) da povuku Prijedlog iz skupštinske procedure kako bi se, pored ostalog, propisalo rješenje koje prava na socijalnu zaštitu i obeštećenje daje svim civilnim žrtvama ratova devedesetih.

“Naše organizacije su raspoložene da sarađuju, pomognu i doprinesu ministarstvu rada i socijalnog staranja da dođe do takvog rješenja do 1. marta 2024, koji su poslanici postavili kao rok. Smatramo da su rješenja koje je predložila Bošnjačka stranka za to pravi put. Važno je da se kroz temeljitu analizu, sugestije i predloge dođe do pravednih rješenja za sve”, poručeno je sa protest pod nazivom “Za sve civilne žrtve rata” koji je prošlog petka u Podgorici, ispred zgrade Skupštine Crne Gore.

Kako ke istaknuto “svaka selektivna pravda je nepravedna i to treba da znaju ovi ljudi i da ne gaze po neznanim grobovima da ne gaze po još nesahranjenim dušama”.

“Izdvajanje civilne žrtve po etničkoj vjerskoj ili nacionalnoj pripadnosti je nepravda, grijeh i bruka za ovo društvo”, kazao je Mirsad Rastoder, predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog vijeća.

On je pozvao poslanike da se “izdignu iz političko-interesnih sfera” i pravedno odluče da se oda poštovanje svim civilnim žrtvama.

Naglasio je da “ovdje nije bitna toliko materijalna nadoknada”, već da je potrebno spoznati da je pravo osnov za izgradnju prosperitetnog društva i “EU integracije u koje se zaklinju”.

“U ime Bošnjackog vijeća tražio bih pravdu za stradale u ratovima devedesetih. Apelujem da ne čine novi grijeh, novu veliku uvredu i prema bošnjačkom narodu i prema svim ljudima u Crnoj Gori koji znaju šta je pravda i šta je moralno i šta je ljudski. Ne daj Bože ikom da osjeti bol koji naše porodice, što ne znaju gdje su grobovi njihovih članova porodica.

Oni koji glasaju za zakon biće na stubu srama istorije, a doći će generacije istorije koje će reći”, dosta – istakao je Rastoder.

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc – Prelević kazala je da ovdje postoje dva puta, jedan koji negira žrtve, njihova ljudska prava i predstavlja da je jedini rat rat sa NATO – što, kako je podvukla, nije istina.

Zato je, kako je kazala, zahvalna BS koji su predložili amandmane koji daju drugi put, a to je put uključivanja svih u put ljudskih prava koji ne djeli ljude po vjeri i naciji i onome što se iz istorije uzima kao lakše podnosivo.

Demir Ličina, iz organizacijen “Štrpci protiv zaborava” rekao je da se, 30 godina od zločina u Štrpcima, trudi da dobiju dvije stvari, istinu o zločinu i pravdu, ali da nisu dobili nijedno ni drugo.

“Društvo koje izbjegava istinu i pravdu, postaj nesrećno i mračno. Mi smo doživjeli najteže gubitke, brutalno izgubili članove familije koji nam niko ne može vratiti. Usvajanje ovog zakona donijelo bi dodatno nepovjerenje”, kazao je on.

Alen Bajrović, sin Osmana Bajrovića, jednog od stradalih je podsjetio da je policija u Herceg Novom iz njihovoj kući zarobila i odvela njgovog oca u zaborav.

“Moj otac je ubijen od crnogorske puške. Postavio bih pitanje poslanicima i premijeru da li su sve civilne žrtve jednake ili su one koje je NATO ubio drugačije od onih koje je ubila država Crna Gora”, rekao je Bajrović.

Potpredsjednik I poslanik Bošnjačke stranke Damir Gutić rekao je da je zakon trebalo da se uredi na način da svi koji su oštećeni budu uključeni u zakon. “Tako da uključimo ljude u Štrpcima, Bukovici, Herceg Novom…”

“Uložili smo amandman i na taj način ne diskiminišemo nikog, ne na način da se bilo koja grupa isključuje”, kazao je Gutić.