Sutra kreće provjera luksuznog života sa “skromnim” primanjima

Suština ovog zakona je da ko ne bude mogao da dokaže da je na zakonit način stekao imovinu, ostane bez tri četvrtine njene vrijednosti, a ako sud utvrdi da je imovina stečena krivičnim djelom, mogao bi da mu bude oduzet cjelokupan nezakonito pribavljen imetak.

Kako bi to trebalo da izgleda u praksi, za Tanjug je objasnio predsjednik Udruženja sudija i tužilaca Srbije Nenad Stefanović.

“Ukoliko kod konkretnog lica postoji disbalans u načinu života i njegovih prihoda, Poreska uprava će takvo lice pozvati na razgovor i tražiti da joj se dostave pisani dokazi o porijeklu imovine. Imovina za koju se ustanovi da nema dokaza o porijeklu, oporezivaće se sa 75 odsto”, naveo je Stefanović.

Očekuje da će država na ovaj način provjeravati svakoga, bez izuzetka, i da će svi morati da objasne odakle im imovina koja ne odgovara njihovim prihodima.

“Zakon će se odnositi jednako na sve građane, a na udaru će se naći oni za koje poreski organi posumnjaju ili utvrde da za najviše tri uzastopne kalendarske godine imaju razliku iznad 150.000 eura između uvećanja imovine i prijavljenih prihoda”, ukazao je predsjednik UST.

Ukoliko pak bude i sumnje na izvršenje krivičnog djela, slučaj će biti prijavljen policiji i tužilaštvu, dodao je on.

Kontrolu imovine građana, prema ovom Zakonu, vodiće posebna Jedinica Poreske uprave.

Teret dokazivanja uvećanja imovine fizičkog lica je na Poreskoj upravi, dok je teret dokazivanja porekla imovine na obvezniku u djelu u kome uvećanje njegove imovine nije u skladu sa prijavljenim prihodima.

Ko su osobe čija će se imovina proveravati – utvrđivaće se godišnjim smjernicama koje donosi direktor Poreske uprave, na osnovu analize rizika.

Smjernice neće biti javno dostupne, navodi se u Zakonu.

– Postupak provjere imoine i po prijavi građana

Također, postupak provjere imovine moći će da se pokrene i po prijavi građana ili neke institucije.

Zakon je precizirao da se prilikom kontrole uzima u obzir celokupna imovina fizičkog lica koje se kontroliše, a naročito nepokretne stvari, kako što su stan, kuća, poslovna zgrada i prostorije, garaža, zemljište i drugo.

Na provjeri su i finansijski instrumenti, udjeli u pravnom licu, oprema za obavljanje samostalne delatnosti, motorna vozila, čamci, brodovi i drugi plovni objekti i vazduhoplovi, štedni ulozi i gotov novac, kao i druga imovinska prava.

Propisano je da su sva lica koja učestvuju u ovom postupku dužna da podatke iz postupka čuvaju kao profesionalnu tajnu.

Pravnim licima koja na zahtjev jedinici Poreske uprave u roku koji ona odredi ne dostave tražene podatke, moći će da se izrekne novčana kazna od 500.000 do dva miliona dinara.

Za isti prekršaj preduzetniku preti novčana novčana kazna od 100.000 do 500.000 dinara, a od 50.000 do 150.000 dinara preti kazna fizičkom licu i odgovornom licu u pravnom licu, državnom organu i organizaciji, kao i organu autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave i imaocu javnih ovlašćenja.

Pored toga, predviđena je i novčana kazna od 50.000 do 150.000 dinara fizičko lice koje ne čuva kao profesionalnu tajnu podatke do kojih je došlo u postupku utvrđivanja imovine i posebnog poreza.

Zakon je usvojen 29. februara prošle godine, a 11. marta je stupio na snagu, sa odloženom primenom od godinu dana radi formiranja Jedinice i priprema za efikasnu primenu ovog propisa.

Izvor:Tanjug