Stećci u Sandžaku: Nekropole na Pešteru – Ljeskovska brda i Đerekare (FOTO – VIDEO)
U ovom projektu se, zbog lokacije i zajedničkih karakteristika, bavimo i nekropolama na Pešterskoj visoravni.
Posebno mjesto u istraživanju nekropola stećaka van Bosne i Hercegovine, svakako moraju uzimati one nekropole za koje se ne može sa sigurnošću reći da su nekropole stećaka, ali da je taj oblik sahranjivanja svakako prisutan i na tim prostorima.
U ovom slučaju radi se o istočnom dijelu Sandžaka, nekropoli koja dominira čitavim pešterskim platoom, i koja je interesantna istraživačima zbog svoje udaljenosti od današnje Bosne i Hercegovine, a svakako prilično udaljenom od teritorije koju je obuhvatala srednjovjekovna bosanska država.
Na samoj granici između sela Ljeskova i Devreče, na mjestu zvanom Ljeskovska brda, nalazi se lokalitet koju mještani zovu Grčko groblje. Na samom zaravnjenom vrhu brda, na prevoju u čijoj se blizini nalazi i muslimansko groblje, nalazi se nekropola od horizontalno postavljenih kamenih spomenika, od kojih su neki rudimentno obrađeni, a neki sasvim lijepo obrađeni, čak i ukrašeni i od kojih pojedini imaju formu stećka.
Nekropola se prostire na površini od oko 18 ari, i zemlja na samoj nekropoli se ne obrađuje, svi spomjenici su poređani u pravilne redove, izuzev malog broja spomenika koji su dislocirani, dosta kasnije, i nisu, kao što je to često slučaj u ovim krajevima, korišćeni za izgradnju nekih drugih objekata. Lokalitet se nalazi u neposrednoj blizini pješačkog, starog puta između sela Ljeskova i Devreče, dok je prilično udaljen od savremenog puta. U okolini nema izgrađenih objekata, iako postoje ostaci udubljenja dimenzija 4×4 metra za koje se može reći da je mogao biti neki mlađi objekat, iako za to nema pouzdanih podataka.
Na već pomenutoj površini od 18 ari u skoro pravilnim redovima raspoređene su kamene nadgrobne horizontale ploče, u različitim formama, od skoro potpuno amorfnih, preko ploča, pa do onih koji imaju razvijenu formu stećka. Prema onome što smo mogli utvrditi odmah na terenu, bez detaljnog istraživanja, na nekropoli ima preko 80 spomenika. Svi spomenici, osim nekoliko dislociranih, orijentisani su u pravcu istok – zapad.
Nekropola je prvi put pomenuta još pedesetih godina 20. stoljeća, a rekognoscirana je i detaljno opisana poslije dvijehiljaditih (Premović Aleksić, 2014).
Valja napomenuti kako je tada navedeno da se radi o nekropoli od amorfnih horizontalnih kamenih ploča, što u ovom slučaju nije potpuno tačno, jer se na nekropoli nalazi desetak obrađenih kamenih spomenika u formi ribljih leđa, veliki broj pritesanih i obrađenih ploča, te sanduka, koji je nesumnjivo stećak, uz sve ove prethodne, koji uslovno mogu to biti, što će pokazati dalje istraživanje.
Amorfne ploče su puno većih dimenzija od onih spomenika koji su obrađeni, čija dužina ne prelazi 1,60 metar. Veliki broj ploča, koje imaju formu kvadra, čije su ivice jako dobro i precizno obrađene, i izdvajaju se od onih spomenika koji su duboko utonuli u zemlju, i koji mogu biti razmatrani u kontekstu našeg projekta tek nakon istraživanja.
Na samom istočnom kraju nekropole, dislociran, vjerovatno od strane tragača za blagom, nalazi se obrađeni stećak, u obliku sanduka, dimenzija 160 x50 x45 centimetara. Na gornjoj strani sanduka, nalazi se reljefni prikaz krsta, sa pojačanim ivicama na dužoj strani. Sanduk se svojom formom i ukrasom prilično razlikuje od ostalih spomenika. Drugih ukrašenih spomenika nije bilo.
Lokacija na kojoj se nalazi nekropola interesantna je kako iz današnje, a posebno iz tadašnje perspektive. Naime, danas sa ove nekropole možete vidjeti sela Ljeskovu i Devreče, kao i veći dio Pešteri, ali i brda iznad Đerekara. Iz perspektive srednjega vijeka, ova nekropola dominira i vidljiva je sa svih strana tog područja, kao najviša tačka, i jasan marker čija je zemlja u podnožju groblja.
– Đerekare
U približno istoj visinskoj liniji sa ovom nekropolom, nalazi se lokalitet Stari krst ili Grčko groblje iznad Đerekara, koji smo prethodno spomenuli. U pitanju je takođe srednjovjekovna nekropola, na kojoj opet imamo horizontalnih ploča, bez usadnika, koje su uglavnom amorfne, i gdje nemamo ukrasa, ali nemamo ni stećaka.
Ove nekropole figurativno rečeno gledaju jedna na drugu, nalaze se na najvišim dominantnim tačkama oba naselja, iznad pretpostavljenih naselja iz srednjega vijeka. Kolokvijalno govoreći, nekropola u Đerekarima djeluje kao slabija kopija one iznad Ljeskove, a i jedna i druga dominiraju čitavim ambijentom, što je ono što ih povezuje kao i relativna hronološka blizina. Takvo pozicioniranje nekropola u odnosu na naselja karakteristično je bilo i za Hrta i nekropole koje se mogu vidjeti u Hercegovini.
U samom selu Đerekare nalaze se još dvije srednjovjekovne nekropole, od horizontalnih kamenih ploča. Na obije nekropole nema drugog tipa sahranjivanja. Dakle radi se o horizontalnim, pritesanim i poluobrađenim kamenim pločama.
Nema stećaka u pravom smislu te riječi, ali kako su ploče najčešće duboko utonule u zemlju, potrebno je uraditi istraživanje, a do tada se ova tvrdnja može uzeti sa rezervom.
Jedna nekropola se nalazi na mjestu koje se zove samo groblje, i u Gornjim Đerekarama je, na samom putu za kasnoantičku, ranosrednjovjekovnu tvrđavu Đurđevica.
Druga nekropola nalazi se u dolini, na samom putu i spoju između Gornjih i Donjih Đerekara, i potpuno je urasala u šiblje i šumu.
Za razliku od prethodno pomenute nekropole, ove dvije se ne mogu dovoditi u kontekst u kom se nalaze Stari krst i Ljeskovska brda.
Izvor:
Premović Aleksić, D. 2014. Arheološka karta Novog Pazara, Tutina i Sjenice, Beograd
Foto: Medin Halilović
Najnoviji komentari