Srbija 2022: Jačanje vanjske politike i afirmacija njenog međunarodnog položaja

Samit Pokreta Nesvrstanih (NAM), koji održan u Beogradu 11. i 12.oktobra 2021. povodom 60 godina od osnivanja Pokreta bio je najveći multilaleralni događaj u Evropi u 2021.godini i jedan od najvećih u svijetu. Grupacija država članica Pokreta Nesvrstanih je najbrojnija u okviru Generalne skupštine UN u New Yorku. To je važan moment za Srbiju, jer Kosovo nisu priznale brojne zemlje članice Pokreta Nesvrstanih. Velesile su često posljednje dvije decenije pokušavale na različite načine zaobići ključnu ulogu UN-a u svijetu i išle su putem unilateralizma ignorirajući UN, dok se Nesvrstani isključivo zalažu za multilateralizam, teritorijalni integritet država i nepovredivost granica. 

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES analizira aktuelnu situaciju u Srbiji u kontekstu jačanja njene vanjske politike i afirmacije međunarodnog položaja te države. Iz analize „Srbija 2022: Jačanje vanjske politike i afirmacija njenog međunarodnog položaja” objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Analitičari smatraju, da je održavanje Samita Pokreta Nesvrstanih u Beogradu 20221.godine strateški potez predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa dalekosežnim posljedicama, koji doprinosi snažnijem pozicioniranje Srbije u međunarodnim odnosima posebno sa tom grupacijom država, islamsko-arapskim svijetom i državama Bliskog istoka. Sve je to sastavni dio politike rebrendiranja Srbije u međunarodnim i regionalnim okvirima što otvara mogućnosti različitih oblika saradnje pored političke, koja je izuzetno važna za Srbiju, i u sferi ekonomije, nauke, kulture, razmjene iskustava i slično. 

Nedavna posjeta predsjednika Egipta Abdul Fataha El-Sisija je, između ostaloga, posljedica veće i snažnije uloge Srbije u međunarodnim odnosima, koju Srbija vodi proteklih nekoliko godina pošto je taj segment odnosa bio zanemarivan od vremena raspada bivše SFRJ. 

Egipatski predsjednik poslije 35 godina ponovno u Beogradu

Kolika je važnost prošlogodišnjega Samita Pokreta Nesvrstanih održanog u Beogradu i njegove posljedice ilustrira kontinuirano jačanje međunarodne uloge i pozicije Srbije. To potvrđuju i  brojne posjete visokih stranih zvaničnika Srbiji. 

Nedavna posjeta predsjednika Egipta Abdul Fataha El-Sisija predstavlja snažnu simboliku, jer predsjednik Egipta, kao važne i najveće arapske države, posebno za mir i stabilnost na Bliskom istoku i Mediteranu, poslije 35 godina posjetio je Beograd. Egipat je jedan od osnivača Pokreta Nesvrstanih.  

U kontekstu tektonskih promjena u međunarodnim odnosima nedavno je bivši premijer Velike Britanije Tony Blair izjavio: „Približavamo se kraju političke i ekonomske dominacije Zapada“.

Analitičari smatraju, da Srbija sa velikom pažnjom osluškuje i prati svjetska kretanja i trendove i ozbiljno osmišljenom, planskom i dugoročnom vanjskom politikom pozicionira se i rebrendira svoj položaj u okviru država članica Pokreta Nesvrstanih, islamsko-arapskog svijeta i Bliskog istoka. Srbija je uspjela ojačati svoje odnose sa tim dijelom svijeta kao nijedna druga država u regionu, a može poslužiti kao primjer brojnim daleko moćnijim državama u Evropi. 

Generalna je tendencija, da se moć seli od Zapada prema Istoku, upućuje da zemlje poput Srbije uravnoteženo razvijaju svoje odnose, pored EU i SAD, i sa Rusijom i Kinom. To je posebno neophodno s obzirom na odnos EU prema procesu proširenja država Zapadnog Balkana, koji je svakoga dana sve neizvjesniji. Razvijanje prijateljstava sa drugim državama trebao bi biti prioritet svih država i njihovih vanjskih politika.

„Sve ovo zahtijeva vraćanje na izvorne principe Afričke Unije (AU), Organizacije za Islamsku saradnju (OIC), Arapske lige (LAS) i drugih sličnih mehanizama, ali još više za preispitivanje i oživljavanje najboljeg od Pokreta Nesvrstanih (NAM) koji je spasio svijet od prošlih neodgovornosti i trvenja dvaju sukobljenih blokova koji su se desetljećima sukobljavali po cijelom svijetu“.

Otvoreni Balkan važan za svaku zemlju pojedinačno i region

Otvoreni Balkan je nastao kao izvorna ideja proizašla iz realnih potreba građana zemalja Zapadnog Balkana kako bi se unaprijedili ekonomski i svaki drugi odnosi u regionu. Poznato je, da se čak 70-80% robne razmjene vrši u regionu i zbog toga je toliki naglasak na regionalnoj saradnji. 

To su uvidjeli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, tadašnji premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i albanski premijer Edi Rama. Pri tome je važno da Otvorenom Balkanu pristupe Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo. Očekuje se da zemlje, koje još nisu pristupile Otvorenom Balkanu argumentirano obrazlože svoje protivljenje ovoj ideji, posebno imajući u vidu da se inicijativi Otvoreni Balkan spočitavaju velikosrpske i velikoalbanske ambicije. Ukoliko ogromni potencijal za saradnju ne iskoriste zemlje regiona iskoristit će to neko drugi. Tu je prije svega važna ekonomija obima, otklanjanje raznih administrativnih barijera, različiti sinergetski efekti i što je možda najvažnije, da sve zemlje regiona nastupaju sa jednim glasom prema EU, kao što je to radila i još uvijek radi Višegradska grupa država. Moramo poznavati svjetska iskustva, koja govore da se nijedna zemlja nije mogla ekonomski razviti ukoliko nije imala harmonične odnose sa svojim susjedima. Napretka nema ukoliko se ne bude stvarala kultura zajedništva. Sve to su shvatili građani Zapadnog Balkana, posebno poslovna zajednica, i uopšte ne iznenađuje visok procent podrške  građana Bosne i Hercegovine Crne Gore i Kosova za inicijativu Otvoreni Balkan, jer žele unaprijediti svoj život i regionalnu saradnju zbog upućenosti jednih na druge i zato je saradnja ključna pojedinačno za svaku državu ali i za region.

Analitičari smatraju, da je Otvoreni Balkan regionalna inicijativa za 21.stoljeće, jer će eliminirati granične kontrole i ostale barijera za lakše kretanje (ljudi, robe, kapitala i usluga) u regionu. Ako već postoje regionalne inicijative kao što su Nordijsko vijeće za saradnju od 1952.godine, Višegradska grupa država, Vijeće za saradnju u zalivu (GCC), ASEAN i druge teško je osporiti potrebu za postojanjem Otvorenog Balkana. Čak štaviše, regionalna saradnja unutar ovih integracija jasno potvrđuje i dokazuje, da je to kamen temeljac razumijevanija, napretka i saradnje. I EU u svojim osnovnim principima potiče međususjedsku i regionalnu saradnju. Otvoreni Balkan je bazična ilustracija takve, u budućnost orijentirane politike. Pandemija Covid-19 je pokazala u praksi šta znači međusobna saradnja i solidarnost, a to pokazuje i aktualna energetska i prehrambena krizu u svijetu. Neophodna je razmjena iskustava i pomoć u procesu pridruživanja EU između zemalja regiona. Istraživanja pokazuju (u brojevima), da će svi imati koristi od Otvorenog Balkana, ipak to je najvažnije. 

Srbija – lokomotiva evropskih integracija na Balkanu

Srbija je ključna za stabilnost i mir u regionu i  lokomotiva za evropske integracije svih šest zemalja Zapadnog Balkana. Ohrabruje najava izbora nove Vlade Republike Srbije, da će to biti vlada sa novom energijom i velikim personalnim promjenama i koja će imati još jači fokus na evropskim integracijama i da će po svom sastavu biti multietnička kao nikada do sada. 

Ocjene ključnih međunarodnih faktora pokazuju, da je Srbija epicentar normalizacije odnosa Zapadnog Balkana, kao i lokomotiva evrointegracija zemalja na Zapadnom Balkanu. Približavanje Srbije ka članstvu EU je posebno intenzivno posljednjih nekoliko godina. Srbija ima najsnažniju i najrazvijeniju kadrovsku i logističku infrastrukturu sa kojom može u relativno kratkom roku da odgovori na izazove pregovaračkog procesa i potvrdi atribut da je lokomotiva evropskih integracija na Zapadnom Balkanu. 

Odnosi sa Rusijom – šansa i izazov

Srbija se nalazi u specifičnoj situaciji kada se radi o zahtjevima međunarodne zajednice prema njoj. EU od Srbije traži da prizna Kosovo, dok EU istovremeno ne može da prisili svojih pet članica da prizna Kosovo – Španiju, Slovačku, Rumuniju, Kipar i Grčku. EU traži od Srbije da uvede sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, iako je Srbija u UN-u osudila rusku invaziju.

Analitičari smatraju, da se Srbija nalazi pod snažnim pritiscima da ispunjava zahtjeve prvenstveno zapadnih država i da reducira svoje odnose sa Rusijom i Kinom. Opravdanim se postavlja pitanje šta se Srbiji zauzvrat nudi i da li će Srbija i dalje moći voditi samostalnu vanjsku politiku i samostalno donositi odluke u skladu sa svojim interesima prateći svjetska kretanja. 

Ocjene poznavalaca briselske političke scene su, da ukoliko bi Srbija uvela sankcije Rusiji ništa bitno ne bi se promijenilo na njenom evropskom putu. Ali jačanje pritisaka na Srbiju moglo bi destabilizirati regiju Zapadnog Balkana i ugroziti ionako krhak mir i latentnu stabilnost pri tome dodatno gurajući Srbiju u „zagrljaj” Rusije i Kine. 

Analitičari smatraju, da Srbija treba nastaviti sa jačanjem svoje vanjske politike i da radi na afirmaciji međunarodnog položaja usprkos pritiscima, jer se svijet nalazi na historijskoj prekretnici i uspostavi novog međuraodnog poretka i u tom procesu je važno da države vode proaktivnu i uravnoteženu vanjsku politiku kako bi se što bolje pozicionirale u novim okolnostima, koje će obilježiti sasvim sigurno naredne decenije na svjetskoj sceni. Nad predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem vrši se intenzivan međunarodni pritisak da prizna nezavisnost Kosova i da uskladi vanjsku politiku Srbije sa EU, a posebno se insistira na uvođenju sankcija Rusiji. Koncept vanjske politike Srbije temelji na  četverouglu EU – SAD – Kina  – Rusija + Pokret Nesvrstanih. EU od Srbije traži da uskladi odnosno da podredi svoju vanjsku politiku EU, a da pri tome nema nikakvih naznaka, a kamo li garancija kada će i da li će uopšte doći do proširenja EU i da li će Srbija postati punopravna članica EU. 

Ljubljana/Washington/Bruxelles/Beograd, 25.juli 2022         

Izvor: IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine.

Foto: Predsjedništvo Srbije, Dimitrije Goll