Skupština Crne Gore odbila prijedlog o Rezoluciji genocida u Šahovićima

Skupština Crne Gore je na petoj redovnj sjednici danas odbila da raspravlja o prijedlogu Rezolucije o genocidu u Šahovićima Za Prijedlog te rezolucije glasalo je 60 poslanika – 24 za, 16 protiv i 20 uzdržanih.

Poslanici PES-a su bil uzdžani, a pored Bošnjačke stranke (BS) koja je iznijela prijedlog je podržala i opoziciona DPS.

Potpredsjednik Bošnjačke stranke i poslanik Jasmin Ćorović, kazao je danas u Skupštini da činjenica da Predlog rezolucije o genocidu u Šahovićima nije ušao u dnevni red pokazuje da kao društvo nijesmo sazreli.
Ćorović je prije glasanja, kazao da im nije cilj da upiru prstom ni u koga, ni u jedan narod, ali da žele kakvu takvu satisfakciju za sve one nevino ubijene ljude u Šahovićima i za njihove porodice.

“Podsjetiću vas da se ove godine navršilo stotinu godina od ovog stravičnog zločina, sa svim elementima genocida. Za zločin počinjen u Šahovićima, u sadašnjoj Vraneškoj dolini nikada nije pokrenut postupak koji bi utvrdio sudske činjenice. Za ovaj zločin niko nikada nije odgovarao niti bio osuđen. Cilj ove rezolucije jeste da se zločin poput ovoga koji se desio prije sto godina i o kojem se ćutalo i zataškavalo, pošalje poruka da se u Crnoj Gori takav zločin više nikada i nikom ne dogodi. Da u CG više nikada i niko ne bude ubijen zbog drugačijeg imena, vjere ili nacionalnosti, istakao je on.

Ćorović je naglasio i da su rezolucije civilizacijski način da se suočimo sa prošlošću i da kažemo ono što treba da se kaže.

“A treba da se kaže da takav jedan zločin osuđujemo, i da pošaljemo poruku da smo kao društvo sazreli i da ćemo ovakve zločine ubuduće svi sprječavati. Ova rezolucija je takođe, svojevrsni test zrelosti crnogorskog društva, zrelosti građanskog društva i karaktera Crne Gore, i on je logičan slijed gdje smo mi na fonu pomiriteljske politike i predložili ovu rezoluciju”, poručio je Ćorović.

Član Odbora za obilježavanje 100. godišnjice od zločina genocida u Šahoviće Zaim Čelebić je prethodno uputio otvoreno pismo predsjeniku Skupštine Crne Gore Andrija Mandiću, kao i svim poslanicima 44. saziva Skupštine Crne Gore, s namjerom da ih sve ohrabrim prilikom glasanja o predlozenoj Rezoluciji o osudi genocida u Šahovićima, s obzirom da su se iz određenih političkih krugova kojima pripadaju, čuli zapanjujući disonantni tonovi.

Mandića je, kao predsjednika Skupštine kao i poslanike partija koje su u julu 2022 pružile podršku Rezoluciji o osudi genocida u Pivi i Velici, da bi trebalo da podržite predloženu rezoluciju o Šahovićima iza koje stoji vanstranačka organizacija “Odbor za obilježavanje 100. godišnjice zločina genocida u Šahovićima”, i u čijem sastavu se nalaze predstavnici svih nacionalnosti i svih religijskih ubjeđenja.

Podsjetio je da su poslanici iz partija koje su već izglasale sličnu rezoluciju na prvom mjestu, a ostali poslanici i poslanoce odmah uz njih, jer “smatraju da niko ne želi nositi hipoteku učešća u diskriminaciji bošnjačkog naroda u Crnoj Gori”.

“Poštovani predsjedniče Skupštine gosp. Andrija Mandiću, lično Vi ste izjavili kako želite da služite svim gradjanima Crne Gore bez obzira na političku, nacionalnu ili vjersku pripadnost, garantujući potpunu ravnopravnost i jednakost za sve građane, te poštovanje Ustava i zakona. Pred Vame je ispit koji će te nadam se, lako položiti. Jer danas je lako biti čovjek, a vi to zasigurno želite biti. Zato, budite hrabri i pokažite kako se ne plašite velikih djela, iako je to što se od Vas traži zapravo jedna sitnica. Tražimo da poštujete Vašu datu riječ, Vašu zakletvu prilikom stupanja na dužnost predsjednika Skupštine Crne Gore, i na kraju, da bezpogovorno poštujete Ustav Crne Gore kojim se svim njenim gradjanima jemči ravnopravnost i jednakost. Ovo takodje tražimo i od svih ostalih članova Skupštine Crne Gore. Ako se mogao usvojenom rezolucijom o osudi genocida u Pivi i Velici iz Parlamenta Crne Gore izraziti nedvosmislen stav o ovom teškom zločinu za koji je i vodjena istraga I za koji su počinioci odgovarali pred sudovima, onda će još lakše biti usvojiti skoro identičnu rezoluciju za genocid u Vraneškoj dolini za koji ne samo da nije vodjena istraga već i niko nije ni odgovarao, iako je isti počinjen u vrijeme mira, u državi sa Parlamentom i institucijama. Smatramo da jedini logični odgovor sa Vaše strane mora biti podrška predloženoj rezoluciji. U suprotnome, ukoliko ostanete uzdržani ili glasate protiv, pokazat će te pred cijelom svjetskom javnošću kako Vi želite u Crnoj Gori Bošnjake tretirati kao gradjane drugog reda, što definitivno predstavlja krah gradjanske Crne Gore i naše medjusobne odnose dodatno komplikuje sa nesagledivim posljedicama. Neusvajanjem deklaracije o genocidu u Šahovićima, Bošnjaci više neće moći pjevati stihove himne “Majko naša Crna Goro”, s obzirom da nijedna Majka ne odvaja svoju djecu već ih podjednako voli. Podvajanje rade samo zle maćehe! Zato, neka svaki poslanik svojim primjerom pokaže da li Crnu Goru vidi kao Majku svih njenih građana ili zlu maćehu koja voli djecu koja se mole jednom Bogu, a onu drugu, na primjer muslimane, za njih je duša ne boli pa mogu biti ubijani bez bojazni od krivičnog gonjenja ali i bez makar deklarativne osude”, naveo je Čelebić u tom pismu.

Bez želje da se ovo obraćanje razumije kao prijetnja, i još manje, kako je podvukao, kao klečanje na koljena i moljakanje, pozvao je Mandića lično kao i sve poslanike Skupštine Crne Gore da prilikom glasanja svako od njih barem “na trenutak bude prvo čovjek pa sve ostalo, i tako odluči na osnovu svog ličnog ubjedjenja i svog odnosa i prema Crnoj Gori ali i prema svom karakteru”.

“Svi koji budu odlučili da se Bošnjaci i njihove žrtve trebaju diskriminisati, biće označeni za vijek vjekova kao neko ko želi zlo jednom narodu a koji samo hoće da u 21. Vijeku živi slobodno i da se razvija kao i ostali, kako mu se svakih 4-5 decenija nebi dešavali ovakvi i slični zločini poput onog u Srebrenici.
Odluče li poslanici i poslanice crnogorskog parlamenta da Bošnjake treba diskriminisati, da ubistva muslimana ne treba niti barem deklarativno osuditi, time se utire put za ponavljanje zločina. Na taj način se postaje saučesnikom u zločinu, što će za sobom povući i adekvatnu reakciju. Zato, svojom načinom glasanja svaki poslanik/poslanica će na jednostavno pitanje dati jasan i nedvosmislen odgovor: ili osuđujem zločin rezolucijom koja je deklarativna i ne proizvodi pravna dejstva, ili podržavam zločin time što sprečavam njegovu deklarativnu osudu”, poručio je.

Zaključio je da u duhu slogana Odbora “Šutnjom se zlo veliča”, napominje da ć “uzdržane” glasove podjednako tretirati kao i glasove “protiv”- dakle, kao glasove za podršku zločinu i zločincima, te izrazio i da će Crna Gora ipak odlučiti čojski, a da poslanici neće samo glasati o predloženoj rezoluciji, već će te istovremeno odlučivati o čojstvu i junaštvu u Crnoj Gori, da li ga i koliko ima.

Poslanici PES-a su bil uzdžani, a pored Bošnjačke stranke (BS) koja je iznijela prijedlog i opoziciona DPS.

Potpredsjednik Bošnjačke stranke i poslanik Jasmin Ćorović, kazao je danas u Skupštini da činjenica da Predlog rezolucije o genocidu u Šahovićima nije ušao u dnevni red pokazuje da kao društvo nijesmo sazreli.
Ćorović je prije glasanja, kazao da im nije cilj da upiru prstom ni u koga, ni u jedan narod, ali da žele kakvu takvu satisfakciju za sve one nevino ubijene ljude u Šahovićima i za njihove porodice.

“Podsjetiću vas da se ove godine navršilo stotinu godina od ovog stravičnog zločina, sa svim elementima genocida. Za zločin počinjen u Šahovićima, u sadašnjoj Vraneškoj dolini nikada nije pokrenut postupak koji bi utvrdio sudske činjenice. Za ovaj zločin niko nikada nije odgovarao niti bio osuđen. Cilj ove rezolucije jeste da se zločin poput ovoga koji se desio prije sto godina i o kojem se ćutalo i zataškavalo, pošalje poruka da se u Crnoj Gori takav zločin više nikada i nikom ne dogodi. Da u CG više nikada i niko ne bude ubijen zbog drugačijeg imena, vjere ili nacionalnosti, istakao je on.

Ćorović je naglasio i da su rezolucije civilizacijski način da se suočimo sa prošlošću i da kažemo ono što treba da se kaže.

“A treba da se kaže da takav jedan zločin osuđujemo, i da pošaljemo poruku da smo kao društvo sazreli i da ćemo ovakve zločine ubuduće svi sprječavati. Ova rezolucija je takođe, svojevrsni test zrelosti crnogorskog društva, zrelosti građanskog društva i karaktera Crne Gore, i on je logičan slijed gdje smo mi na fonu pomiriteljske politike i predložili ovu rezoluciju”, poručio je Ćorović.

Član Odbora za obilježavanje 100. godišnjice od zločina genocida u Šahoviće Zaim Čelebić je prethodno uputio otvoreno pismo predsjeniku Skupštine Crne Gore Andrija Mandiću, kao i svim poslanicima 44. saziva Skupštine Crne Gore, s namjerom da ih sve ohrabrim prilikom glasanja o predlozenoj Rezoluciji o osudi genocida u Šahovićima, s obzirom da su se iz određenih političkih krugova kojima pripadaju, čuli zapanjujući disonantni tonovi.

Mandića je, kao predsjednika Skupštine kao i poslanike partija koje su u julu 2022 pružile podršku Rezoluciji o osudi genocida u Pivi i Velici, da bi trebalo da podržite predloženu rezoluciju o Šahovićima iza koje stoji vanstranačka organizacija “Odbor za obilježavanje 100. godišnjice zločina genocida u Šahovićima”, i u čijem sastavu se nalaze predstavnici svih nacionalnosti i svih religijskih ubjeđenja.

POdsjetio je da su poslanici iz partija koje su već izglasale sličnu rezoluciju na prvom mjestu, a ostali poslanici i poslanoce odmah uz njih, jer “smatraju da niko ne želi nositi hipoteku učešća u diskriminaciji bošnjačkog naroda u Crnoj Gori”.

“Poštovani predsjedniče Skupštine gosp. Andrija Mandiću, lično Vi ste izjavili kako želite da služite svim gradjanima Crne Gore bez obzira na političku, nacionalnu ili vjersku pripadnost, garantujući potpunu ravnopravnost i jednakost za sve građane, te poštovanje Ustava i zakona. Pred Vame je ispit koji će te nadam se, lako položiti. Jer danas je lako biti čovjek, a vi to zasigurno želite biti. Zato, budite hrabri i pokažite kako se ne plašite velikih djela, iako je to što se od Vas traži zapravo jedna sitnica. Tražimo da poštujete Vašu datu riječ, Vašu zakletvu prilikom stupanja na dužnost predsjednika Skupštine Crne Gore, i na kraju, da bezpogovorno poštujete Ustav Crne Gore kojim se svim njenim gradjanima jemči ravnopravnost i jednakost. Ovo takodje tražimo i od svih ostalih članova Skupštine Crne Gore. Ako se mogao usvojenom rezolucijom o osudi genocida u Pivi i Velici iz Parlamenta Crne Gore izraziti nedvosmislen stav o ovom teškom zločinu za koji je i vodjena istraga I za koji su počinioci odgovarali pred sudovima, onda će još lakše biti usvojiti skoro identičnu rezoluciju za genocid u Vraneškoj dolini za koji ne samo da nije vodjena istraga već i niko nije ni odgovarao, iako je isti počinjen u vrijeme mira, u državi sa Parlamentom i institucijama. Smatramo da jedini logični odgovor sa Vaše strane mora biti podrška predloženoj rezoluciji. U suprotnome, ukoliko ostanete uzdržani ili glasate protiv, pokazat će te pred cijelom svjetskom javnošću kako Vi želite u Crnoj Gori Bošnjake tretirati kao gradjane drugog reda, što definitivno predstavlja krah gradjanske Crne Gore i naše medjusobne odnose dodatno komplikuje sa nesagledivim posljedicama. Neusvajanjem deklaracije o genocidu u Šahovićima, Bošnjaci više neće moći pjevati stihove himne “Majko naša Crna Goro”, s obzirom da nijedna Majka ne odvaja svoju djecu već ih podjednako voli. Podvajanje rade samo zle maćehe! Zato, neka svaki poslanik svojim primjerom pokaže da li Crnu Goru vidi kao Majku svih njenih građana ili zlu maćehu koja voli djecu koja se mole jednom Bogu, a onu drugu, na primjer muslimane, za njih je duša ne boli pa mogu biti ubijani bez bojazni od krivičnog gonjenja ali i bez makar deklarativne osude”, naveo je Čelebić u tom pismu.

Bez želje da se ovo obraćanje razumije kao prijetnja, i još manje, kako je podvukao, kao klečanje na koljena i moljakanje, pozvao je Mandića lično kao i sve poslanike Skupštine Crne Gore da prilikom glasanja svako od njih barem “na trenutak bude prvo čovjek pa sve ostalo, i tako odluči na osnovu svog ličnog ubjedjenja i svog odnosa i prema Crnoj Gori ali i prema svom karakteru”.

“Svi koji budu odlučili da se Bošnjaci i njihove žrtve trebaju diskriminisati, biće označeni za vijek vjekova kao neko ko želi zlo jednom narodu a koji samo hoće da u 21. Vijeku živi slobodno i da se razvija kao i ostali, kako mu se svakih 4-5 decenija nebi dešavali ovakvi i slični zločini poput onog u Srebrenici. Odluče li poslanici i poslanice crnogorskog parlamenta da Bošnjake treba diskriminisati, da ubistva muslimana ne treba niti barem deklarativno osuditi, time se utire put za ponavljanje zločina. Na taj način se postaje saučesnikom u zločinu, što će za sobom povući i adekvatnu reakciju. Zato, svojom načinom glasanja svaki poslanik/poslanica će na jednostavno pitanje dati jasan i nedvosmislen odgovor: ili osuđujem zločin rezolucijom koja je deklarativna i ne proizvodi pravna dejstva, ili podržavam zločin time što sprečavam njegovu deklarativnu osudu”, poručio je.

Zaključio je da u duhu slogana Odbora “Šutnjom se zlo veliča”, napominje da ć “uzdržane” glasove podjednako tretirati kao i glasove “protiv”- dakle, kao glasove za podršku zločinu i zločincima, te izrazio i da će Crna Gora ipak odlučiti čojski, a da poslanici neće samo glasati o predloženoj rezoluciji, već će te istovremeno odlučivati o čojstvu i junaštvu u Crnoj Gori, da li ga i koliko ima.