Predstavljen Izvještaj o suđenjima za ratne zločine u Srbiji tokom 2022. godine, vođeno 25 postupaka, 2,3 optužnice godišnje

Efikasnost rada Tužilaštva za ratne zločine Srbije veoma loša jer se svodi na 2,3 optužnice na godišjem nivou, rečeno je na predstavlajnju Izvještaja o suđenjima za ratne zločine u Srbiji tokom 2022. godine koji je Fond za humanitarno pravo (FHP) danas predstavio u Medija centru Beograd.

Tokom 2022. godine pred sudom uu Srbiji se vodilo 25 postupaka za ratne zločine

Izvejštaj obuhvata analizu 25 predmeta koje je FHP pratio pred odjeljenjima za ratne zločine Višeg i Apelacionog suda u Beogradu. Takođe, izveštaj sadrži i pregled opštih nalaza o suđenjima za ratne zločine tokom 2022. godine, kao i bitnih društveno-političkih događaja koji su od značaja za suđenja za ratne zločine u Srbiji.

Ocjenjeno je da suđenje za ratne zločine nije odavno na agendi političke elite u Srbije, a da je efikasnost rada Tužilaštva za ratne zločine vepma loša jer se svodi na 2,3 optužnice na godišjem nivou.

Na prezentaciji su govorili profesor prava, Univerzitet u Zagrebu Ivo Josipović, punomoćnica oštećenih Marina Kljaić i Ivana Žanić ispred Fonda za humanitarno pravo.

Od 101 optužnice kao finalni rezultat je optuženo 231 lice, do kraja 2022. godine 60 okončanih predmeta u kojima je 89 lica pravosnažno osuđeno, 54 lica su oslobođena, dok je za 30 lica optužnica odbačena ili krivični postupak obustavljen.

Kako je istakla Marina Klajić, advokat koji je u šest postupaka zastupal žrtve, krivični postupak je najčešće obustavljan zbog toga što su procesna lica preminula ili su postala procesno nesposobna.

“Činjenica da ratni zločini ne zastarevaju daje opravdanje da treba jako dobro pripremiti predmet. Međutim, protok vremena koji se odnosi na optužene i svjedoke. Ako govorimo o visokorangiranim pripadnicima vojske i policije protiv koji se dižu optužnice imamo ljude od 80 godina, imamo svjedoke koji postaju procesno nesposobni. Ljudi umiru, nisu sposobni da svjedoče”, istakla je ona.

Ukazala je da je jedn od nalaza da se optužnice anonimizuju, pogotovo dijelovi koji su interesu javnosti da o nima zna.

“Ratni zločini su takvi zločini da ovo društvo, zarad uspostavljanja te tranzicione pravde, itekako zainteresovano da čuje koje u njegovo ime vršio te zločine. Međutim, na sajtu tužilštva mi imamo sve optužene sa anonimizovanim podacima. Ovo je apsolutno nepotrebno baš zbog ovih 47 predmeta koji su došli iz Bosne i Hercegovine”, rekla je Kljaić.

Novina, kako je ukazano, u radu Tužilaštva za ratne zločine što je od ove godine započelo postupke za suđene u odsustvu to do sada nije bio slučaj.