Pokrenuta peticija da u Sandžaku praznici bošnjačke nacionalne zajednice traju onoliko neradnih dana koliko oni traju

Foto: M.H., arhiv

Građanski aktivisti i prosvjetni radnici iz Novog Pazara pokrenuli su poticiju kojom se od Ministarstva prosvjete Republike Srbije zahtjeva da se školskim kalendarom, počev od školske 2025/26. i svake naredne školske godine, na prostoru regije Sandžak u kojoj tradicionalno i u većem broju žive Bošnjaci, uvrste praznici bošnjačke nacionalne zajednice i označe kao neradni dani. Suština je u tome što bošnjački blagdani poput Bajrama traju tri i četiri dana, a samo po jedan dan je zvanično neradni.

Peticija je u toku preko društvene mreže Facebook i do sada je potpisalo preko hiljadu građana.

Kao osnov za pokretanje ove peticije navedene su odredbe koje se odnose na vladavinu prava, zaštita nacionalnih manjina i ljuadskih prava, prava na peticiju, zabrane diskriminacije nacionalnih manjina, člana 3, 14, 18, 19, 56, 76. stav 3 i člana 79 Ustava Srbije, a imajući u vidu Odluku o potvrđivanju praznika bošnjačke nacionalne manjine u Republilci Srbiji („Sljužbeni glasnik RS“, broj 73/2024) i Odluku o potvrđivanju nacionalnih simbola i praznika bošnjačke nacionale manjine u Republici Srbiji („Sljužbeni glasnik RS“, broj 23/2006).

Član 79 Ustava Republike Srbije određuje da “Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo: da izražavaju, čuvaju, njeguju, razvijaju i javno izražavaju svoju nacionalnu, etničku, kulturnu i vjersku posebnost; o upotrebi njenih simbola na javnim mestima; o upotrebi njihovog jezika i pisma; da na područjima na kojima postoji značajan broj stanovnika državni organi, organizacije kojima su poverena javna ovlašćenja, organi autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave vode postupak na svom jeziku; na školovanje na svom jeziku u državnim institucijama i ustanovama autonomnih pokrajina; na osnivanje privatnih obrazovnih institucija; da koriste svoje ime i prezime na svom jeziku; da u područjima gdje postoji značajan broj stanovnika, tradicionalni lokalni nazivi, nazivi ulica, naselja i topografske oznake trebaju biti ispisani i na njihovom jeziku; na potpune, pravovremene i nepristrasne informacije na svom jeziku, uključujući pravo na izražavanje, primanje, slanje i razmjenu informacija i ideja; o uspostavljanju sopstvenih sredstava javnog informisanja, u skladu sa zakonom.”

Edina Salihović kao jedna od inicijatora peticije smatra da su razlozi pokretanja inicijative koja se odnosi na težnju da se bošnjački praznici uvrste u školski kalendar mnogostruki.

Podvlači da ti razlozi nisu zasnovani na zahtjevima kojima bošnjački narod traži povlastice, već na potrebi da u praksi ostvari svoja prava jednakosti i ravnopravnosti, koja su mu Ustavom propisana.

“Pokretanje ove peticije proisteklo je iz plemenite namjere i zarad dobrobiti cjelokupnog bošnjačkog naroda na teritoriji u kojoj su većinski narod, bez obzira na političku/stranačku orjentisanost. Veliki broj građana je podržao peticiju, upravo shvatajući važnost iste. Vjerujem da ćemo vrlo brzo peticijom doći do cilja, a to znači ostvariti pravo da svoje praznike provodimo praznično, u krugu porodice, onoliko dana koliko oni traju i koliko bi trebalo da se slave, ne strahujući da će se gosti na drugi dan Bajrama vratiti kući neugošćeni, a djeca nevoljno odlaziti u školu, sa mišlju da svoje praznike nisu mogli da isprate u potpunosti”, rekla je ona za SNEWS.

Bošnjački nacionalni blagdani utvrđeni  su Odlukom Bošnjačkog nacionalnog vijeća na 3. redovnoj sjednici Vijeća, održanoj u Novom Pazaru, 11. maja 2004. godine, a potvrđeni su Odlukom Savjeta Republike Srbije za nacionalne manjine od 23. decembra 2005. godine.

Nacionalni praznici sandžačkih Bošnjaka su 11. maj – Dan bošnjačke nacionalne zastave, 11. jul – Dan sjećanja, 20. novembra – Dan Sandžaka, 28. septembar – Dan Bošnjaka i Ramazanski i Kurban bajram.

Bošnjačko nacionalno veće (BNV) je još u julu 2019. godine predložilo je izmjene Zakona o državnim i drugim praznicima po kojem bi ustanovljeni praznici nacionalnih manjina bili neradni u državnim i drugim organima.

M. Halilović