Omiljeni napitak- kahva

Prepoznatljivi topli napitak poznat po ukusu, mirisu i aromi, bez kojeg ne možemo zamisliti da počnemo dan.

Stablo biljke iz porodice Rubiaccea koje raste i do tri metra daje bobičaste plodove crvene ili ružičaste boje. Kahva uspjeva na visokim nadmorskim visinama. Nakon termičke obrade i ” prženja” zrno kahve dobija tamno braon boju.

Porijeklo kahve je iz Etijopije, Istočna Afrika. Na početku se dodavala kao začin jelima, a u XV vijeku se kao topli napitak počinje korostiti na Arabijskom poluostrvu. Krajem XVI vijeka počela je da se širi na sjever i istok Afrike. Tadašnja spona trgovine između zapada i istoka, Venecija je bila spona da kahva stigne do Evrope. Zato je naziv kahva dobila od italijanske rijeći caffè povezana je i sa turskim carstvom, tretirana kao muslimanski običaj.

Popularnost kahve naglo raste i postaje popularnija i od vina i čaja koji su tada bili omiljeni napici.
Trgovina kahvom širi se po cijeloj Evropi, Americi (gdje su je i sami počeli gajiti). Najpoznatija vrsta kahve je arabika koja se proizvodi i do 80%, a robusta 20% od ukupne proizvodnje.

Postoji više načina pripremanja kahve, a najpoznatija je turska, espreso, instant kahva i kapućino.

Današnji najveći proizvođać je Brazil gdje se godišnje proizvede i do sedam miliona tona. Nakon nafte kahva je druga po proizvodnji u svijetu.
Sirova kahva sadrži:
– 8,15 % vode;
– 11,3 % proteina;
– 4, 14 % mineralne soli;
– 10, 95 % masti;
– 47 % nerastvorljivih hranljivih materijaPečena kahva sadrži jabučnu, oksilnu i limunsku kiselinu.

Svakodnevno konzuliranje kahve, u granicama normale, pomaže cjelokupnom zdravlju. Dnevno tri kahve je dovoljno za normalno funkcionisanje. Kahve pomaže kod kardiovaskularnog oboljenja, smanjuje rizik od raka i sprečava stvaranja kamenca u bubrezima. Sadržaj kofeina poboljšava koncetraciju i utiče na raspoloženje.
Napitak bez kojeg ” ne možemo” kahva nam je saradnik u razgovoru i druženju.

“Kahva ili kafa ili kava je razlog i izgovor za razgovor”.