Obilježena 31. godišnjica odbrane Predsjedništva, Sarajeva i Bosne i Hercegovine
Prije 31 godinu, na današnji dan, 2. maja 1992. godine specijalne jedinice tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) pokušale su zauzeti zgradu Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. Taj čin označio je početak opsade Sarajeva, početak najdulje opsade u modernoj historiji. Građani Sarajeva su od tog dana vodili prve bitke za odbranu grada. Presudna je bila odbrana Predsjedništva, simbola državnosti Bosne i Hercegovine.
Predstavnici različitih nivoa vlasti, uključujući delegacije Skupštine i Vlade Kantona Sarajevo, Grada Sarajeva, predstavnika sarajevskih općina, boračkih i drugih organizacija obilježile su 31. godišnjicu bitke za odbranu Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine polaganjem cvijeća na Šehidskom spomen-mezarju Kovači, javlja Anadolu Agency (AA).
Program na Kovačima počeo je intoniranjem državne himne Bosne i Hercegovine. Na prigodan način počast šehidima iz proteklog rata u Bosni i Hercegovini i prvom predsjedniku Predsjedništva Republike BiH Aliji Izetbegoviću odao je izaslanik ureda člana Predsjedništva BiH Denis Bećirovića.
Ministar za boračka pitanja KS Omer Osmanović istakao je da je vrlo važno obilježavati ovakve datume i odati počast svim braniocima koji su dali živote za odbranu Sarajeva i države Bosne i Hercegovine.
Podvukao je kako se na današnji datum odvila jedna od najznačajnijih bitaka.
„Drugog maja odbranjen je grad Sarajevo, odbranjena je Bosna i Hercegovina. Znali smo ciljeve koji su tada postavljeni, a to je da se zauzmu Predsjedništvo i RTV. Smatram da je ovo mjesto sa kojeg danas moramo poručiti da 1.503 života koja su ovdje položena u temelje države ne smiju biti uzaludna. Kultura sjećanja mora pobijediti kulturu zaborava i mi na taj način šaljemo poruku da će uvijek biti Bosne”, rekao je Osmanović na šehidskom merzaju ”Kovači” u Sarajevu.
Dodao je kako je također značajno naglasili da je Armija BiH branila državu Bosnu i Hercegovinu.
“Mi smo se branili, nismo nigdje išli. Branili smo svoje pragove, svoje porodice, svoju državu. I zato danas sa ovog mjesta šaljemo poruku: Bez obzira koliki ataci bili prema nama, mi ćemo izdržati i Bosne će uvijek biti”, zaključio je Osmanović.
Posthumno je 1994. godine odlikovan najvišim ratnim priznanjem „Zlatni ljiljan”. Jedan je od organizatora otpora u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. A jedna od najvažniijih bitaka u kojoj je učestvovao, gdje se istakao i postalo legenda, jeste historijska Bitka za Sarajevo, gdje je 2. maja 1992.godine rahmetli Alija Miladin uništio transporter sa srpskim specijalcima kod kafića Estrada, za vrijeme koordiniranog napada agresorskih snaga na centar Sarajeva i zgradu Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, i tako, zajedno sa drugim saborcima zaustavio ovaj agresorski napad.
Jedan o saboraca govori o akciji u kojoj je poginuo:
“U noći 12/13 juni 1992.godine rahmetli Alija Miladin sa svojom grupom od nekoliko ljudi pokušava još jednu samoinicijativnu akciju usmjerenu na uništavanje nekih četničkih položaja na području Vraca.
Poslije razmjene pješadijske vatre između njegove grupe i četnika na Vracama u ranim jutarnjim satima četnici u toj bliskoj borbi koriste minobacače 60mm i jedna od granata pronalazi svoj cilj.
Nešto malo odvojen od grupe Alija Miladin biva pogođen granatom na jako neobičan način i ta granata će zauvijek ugasiti junačko srce ovog velikog čovjeka i neprevaziđenog borca, mog druga, sa kojim sam odrastao i podijelio najljepše dane mladosti, mog drugog brata jer njega ne mogu nikako drugačije nazvati.
Dakle u trenucima dok su njegovi ljudi upućivali pješadijsku vatru prema četničkoj utvrdi on je zalegao nedaleko od njih sa zoljom na leđima, mislim da svi znamo na koji način se ona nosi, i dok se očekivalo njegovo djelovanje tom zoljom granata ga je pogodila direktno u zolju na onom dijelu koji je bliže ramenu.
Naravno to je uzrokovalo eksploziju i same zolje tako da je ovo dodatno nanijelo izuzetno teške povrede glave i ramena odnosno plućnog krila.
Sve se to dogodilo na očigled ovih nekoliko ljudi iz Bosnae3 koji su ga istog trenutka izvukli odatle i uspjeli dalje transportovati u bolnicu Koševo jer je još uvijek davao znake života.”
Međutim, zbog težine rane junačko srce Alije Miladina, heroja Sarajeva i BiH, nije izdržalo i preselio je na ahiret 16.06.1992.godine.
Vahid Alić predsjednik Udruženja „Zelenih beretki“ :
„Danas je godišnjica pogibije sigurno jednog od najvećih heroja koji je svoj život dao za BiH i jednog od najhrabrijih sinova među svim hrabrim koji leže na Kovačima. Tokom agresije, nijedna vojna akcija nije mogla proći bez Alije Miladina. Njegova udarna jedinica je vršila proboj na linijama odbrane i tako omogućavala našim jedinicama lakše osvajanje teritorije. Sjećamo ga se sa ponosom, da smo imali hrabrog i časnog komandanta, koji nas je znao organizovati i voditi. Uvijek je išao srcem, hrabro, podignute glave i zbog svoje hrabrosti je nažalost i poginuo 16.juna 1992. godine od agresorske granate.“
Osnivač „Zelenih beretki“, Švrakić Emin u jednom govoru je kazao da je Alija Miladin i takvi poput njega razlog zbog kojeg je Sarajevo danas slobodno.
„Alija je bio mladić u najljepšim godinama,hrabar, ponosan, prkosan i da njega i svih vas nije bilo, ne bi Sarajevo ni odbranili. Često me pitaju ko je odbranio Sarajevo, ja im kažem sarajevska raja.“
Na Kovačima su danas bili prisutni i brojni ratni veterani, borci Armije RBiH, među kojima i Mirsad Kurtagić. On je rekao kako je dan koji danas obilježavaju revolucinarni dan, naš kao i 1. maj.
“Mi koji smo ostali živi moramo se prisjećati na dostojanstven način da bi dali i stvorili preduslove za budućnost mlađih naraštaja. Nažalost, svjetska kretanja reflektuju se i na Bosnu i Hercegovinu, pa nas tako udaraju i poslije ovog nepravednog dejtonskog mira, poslije dvije agresije koje su izvršene na suverenu Bosnu i Hercegovinu koja nikom ništa nije kriva. Časan je put Bosanaca i države Bosne i Hercegovine i na tome treba istrajavati i boriti se za naše intelektualce, pisati što više, to bi bila neka moja poruka, da svi svjedoci događaja pišu samo istinu da bi stvorili što kompaktnije biće Bosne”, zaključio je Kurtagić.
Nakon mezarja Kovači, položeno je cvijeće i na Spomen-obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva. Delegacije će u toku dana položiti cvijeće na groblju “Lav“, mezarju “Stadion” te na centralno Spomen-obilježje šehidima i poginulim borcima općine Novi Grad, te Aleji veterana na groblju “Vlakovo”.
Specijalne jedinice tadašnje Jugoslovenske narodne armije uz pomoć brojnih paravojnih jedinica 2. maja 1992. godine u koordiniranoj i dobro osmišljenoj vojnoj akciji pokušale su zauzeti zgradu Predsjedništva Bosne i Hercegovine u centru Sarajeva. Glavna borba vođena je na Skenderiji, oko 150 metara od zgrade državnog Predsjedništva.
Zauzimanje zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine je spriječeno. Međutim, posebno od tog dana naočigled cijelog svijeta građani Sarajeva u opsadi ubijani su minobacačkim granatama, snajperskim hicima, protivavionskim naoružanjem…, ali su, isto tako, mučeni i iznurivani prekidima u snabdijevanju vodom, električnom energijom i prirodnim plinom, izgladnjivani… No, upornost da se grad odbrani i želja za preživljavanjem su pobijedili i Sarajevo nikad nije palo u ruke agresora na Bosnu i Hercegovinu.
Najnoviji komentari