Na Kabi promijenjen pokrivač povodom nove 1445. hidžretske godine

Na novu 1445. hidžretsku godinu u Meki je promijenjena Kisva-pokrivač Kabe.

Agencija za vjerske poslove “Haramein” objavila je na svojim platformama da je izvršio tim na čelu te agwncije i imam Kabe šejh Abdurrahmanom Sudejsijem.

Pokrivač Kabe, napravljen od 45 komada, sastoji se od 120 kilograma zlata i 100 kilograma srebra za motive i linije na 850 kilograma čiste svilene tkanine.

Površina platna kojime se prekriva Kaba je preko 650 kvadratnih metara, svaki je dužine14 metara i širine 95 centimetara. Cijena izrade iznosi oko SR16.8 milijuna rijala (4,5 milijuna dolara).

Tradicionalno, pokrivač Kabe se mijenja prvog dana svake nove hidžretske godine.

Prema nekim podacima prvu Kisvu na Kabu je postavio sin Ibrahima as., Ismail as, a u 6. vijeku Kisvu je napravio i njome pokrio Kabu pra-pradjed Poslanika Muhameda savs Adnan bin Ad.

Muhammed as i Muslimani u Meki nisu sudjelovali u pokrivanju Kabe sve do osvajanja grada 630. godine po miladu (7. po Hidžri), jer im vladajuće pleme, Quraish, nije dozvoljavalo da to učine. Kada su muslimani zauzeli Meku odlučili su da ostave Kisvu i ta Kisva je prekrivala Kabu sve do momenta kada je jedna žena svjetiljkom slučajno zapalila. Nakon ovog događaja Muhammed as je dao da se Kaba prekrije bijelim jemenskim brokatom.

Kralj Abdul Aziz bin Saud je naredio 1926. da se izgradi fabrika za proizvodnju Kisve i prvi pokrivać Kabe je proizvedena te iste godine.

Trebalo je više od 100 tkalja da tokom cijele godine tkaju tkaninu na drevnim stanovima kako bi izvezli veličanstvenu kaligrafiju. Svi tkači su u to vrijeme bilidovedeni iz Indije. Godine 1937. tvornica je zatvorena zbog korištenja zastarjele tehnologije.

Tvornica u Ummal-Joud-u, predgrađu Mekke je ponovno otvorena, nakon duge pauze 1962. godine. U tvornici radi 240 zaposlenika. Vješti tkači koriste kombinaciju najnovije tehnologije, drevnih tkalačkih stanova i umjetničke kaligrafije kako bi proizveli djelo egzotične ljepote. Izrada Kisve je zanimljiv proces i sastoji se iz više faza. Za izradu se uvoze najbolje svile iz Italije i Njemačke. Uz pomoć specijalnih deterdženata i sapuna od posebnog maslinovog ulja svila se pere i uklanja zaštitni vosak.

Svila se nakon toga izlaže na visoku temperaturu od 90C i pere nekoliko puta da bi dobila svoju prirodnu boju. Najbolji rezultati se postižu kada se svila boji preko svoje prirodne boje. Do prije deset godina bojenje se vršilo ručno, a sada se obavlja putem specijaliziranih strojeva.
Dizajniranje i vezenje Kur’anskih Ajeta je kompjuterizirano. Uvođenje kompjutera polako je zamijenilo ručni rad i povećalo brzinu rada.

Gotovi komadi moraju proći stroge testove kontrole kvalitete u laboratoriju prije nego što se zajedno prošiju.

Jedinstvena veza postiže se u nekoliko faza. Prvo se pamučni konac za šivanje, sa Kur’anskim natpisima i ukrasima utiskuje na platno. Tada se po njemu nanosi vez od žutog pamuka. A potom se veze sa srebrnim i zlatnim nitima. Ovaj vez ima debljinu oko 2 cm.

Kisva se u tvornici na posebnoj ceremoniji predaje najstarijem članu porodice Al-Šaibi, (danas je to Sheikh Abdul Aziz ibn Abdullah Al-Šaibi).

Uz Kisvu mu se predaje i mala vrećica od zelenog baršuna protkana sa zlatom i srebrom a koja sadrži 40 cm veliki, ključ Kabe.

Članovi porodice Al-Šaibi su čuvari presvlačenja i čišćenja Kabe kojima je Poslanik Muhammed savs predao ključ Kabe sa riječima. “O, sinovi Talha, uzmite ključ od Kabe i zadržite ga zauvijek”. Bilo koji član ove obitelji je ovlaštena osoba za otvaranje vrata Kabe.

Kisva se ranije, obično na prvi dan mjeseca Zul Hidža, predavala kako bi Kaba biti spremna za deveti dan Zul Hidža, u danu kada milioni hadžija budu stajali na Arafatu tako da se osigura da Kaba izgleda elegantno sljedećeg dana, na prvi dan Kurban-Bajrama.

Dan ranije (8 Zul Hidža), kada hodočasnici krenu na Minu, stara tkanina bi se tradicionalno skidala sa Kabe.

Svake godine stara Kisva se uklanja, i reže u male komadiće. U davna vremena halifa Omer bin al-Hattab ra bi dao da se isječe na komade i ti komadi podjele među hodočasnicima koji su ih koristili kao zaklon od vrućine u Mekki. Danas se komadići Kisve poklanjaju određenim pojedincima, uglavnom prilikom posjeta stranih muslimanskih dostojanstvenika i organizacija.

Jedan takav komadić je poklonjen i Organizaciji UN-a.

Foto: Haramain