IN MEMORIAM: Prof. dr. Senahid Halilović (22. mart 1958 – 24. april 2023)

Akademik prof. dr. Senahid Halilović, autor Pravopisa bosanskog jezika, preselio je danas na bolji svijet, u Sarajevu, u 65. godini života.

Akademik Senahid Halilović objavio je 18 knjiga štampanih u više od 100.000 primjeraka, te više od 100 naučnih i stručnih radova. Član Akademije nauka i umjetnosti BiH postao je 2019. godine. Već 1991. godine objavljuje knjigu Bosanski jezik, prvu knjigu u kojoj je progovoreno o posebnostima bosanskog jezika kao ravnopravnog idioma hrvatskom i srpskom jeziku, podsjeća STAV.

Institutt za jeziku Univerziteta u Sarajevu je saopštio da sa izrazima poštovanja i posebnog uvažavanja prof. dr. Senahida Halilovića, uz naročito saosjećanje prema porodici, informira javnost o životu i naučnom radu našeg profesora i kolege, nekadašnjeg saradnika Instituta za jezik.

Ovako su o profesoru Haliloviću danas napisali neki njegovi studenti:

“Čast mi je što sam imala prilku biti njegovom studenticom. Sjećam se pera i dugih bijelih prstiju kojim je upisao veliku devetku u moj indeks.
Desetku nije mogao upisati jer sam na pismenom napravila šesnaest hiljada banalnih grešaka, koje i dan danas pravim.
Rekao mi je da nikada u karijeri nije doživio toliku diskrepancu između onoga što je pokazano na pismenom i onoga na usmenom ispitu.
U toku mog educiranja za posao novinarke također je igrao značajnu ulogu. Njegov način ohrabrivanja i motivisanja studenata je bio po mjeri najboljih pedagoga.
Neka ti je rahmet duši i lahka zemlja bosanska, dragi Profesore”. (Elvira Velić-Muftić)

“Na postdiplomskom studiju na Fakultetu islamskih nauka predavao nam je i akademik Senahid Halilović. Od njega sam naučio pravilo koje nastojim primijeniti a to je: “U naučnom radu iz rečenice izostavite sve riječi bez kojih ta rečenica može postojati.” Molim Allaha da ti se smiluje Profesore Haliloviću”. (Elvir Duranović)

Prof. dr. Senahid Halilović rođen je 22. marta 1958. godine u Tuholju kod Kladnja. Gimnaziju je završio 1975. u Kladnju. U Beogradu na Filološkom fakultetu, diplomirao je na grupi za srpskohrvatski jezik i jugoslovenske književnosti 16. aprila 1980. godine. Postdiplomski studij završio na istom fakultetu 11. aprila 1985. godine, odbranio magistarsku tezu Govor Muslimana Tuholja (okolina Kladnja). Na istom fakultetu odbranio je i doktorsku disertaciju pod naslovom Hercegovački govorni tipovi u međuriječju Neretve i Rijeke dubrovačke, 7. maja 1990.
Radio je kao profesor srpskohrvatskog jezika u Gimnaziji u Kladnju, školske 1980/81. godine, a zatim bio novinar u Radio-novinskoj ustanovi Brčko. Od marta 1982. do 1994. godine bio je saradnik Instituta za jezik u Sarajevu u odjeljenju za dijalektologiju i prošao zvanja od asistenta, asistenta istraživača do naučnog saradnika. Boravio je na polugodišnjem stručnom usavršavanju na Humboldt univerzitetu u Berlinu (januar–juni 1989). Kao docent je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu od 1994. godine, od 1996. u zvanju vanrednog, a od 2003. u zvanju redovnog profesora.
Bio mentor u izradi više magistarskih i doktorskih teza. Član je redakcije Općeslavenskog lingvističkog atlasa Međunarodnog komiteta slavista (Moskva); bio je više godina glavni urednik Bosanskohercegovačkog dijalektološkog zbornika (Sarajevo) do 2013, Socjolingwistyka (Krakov), a od 2008. do 2021. bio je predsjednik Slavističkog komiteta. Bio je pradavač u više slavističkih centara; sudjelovao je u radu brojnih naučnih i stručnih skupova u zemlji i inostranstvu (Austrija, Bjelorusija, Češka, Hrvatska, Makedonija, Norveška, Njemačka, Poljska, Rusija, SAD, Slovačka, Slovenija, Švedska) te u dvadesetak međunarodnih i domaćih projekata (Općeslavenski lingvistički atlas, Evropski lingvistički atlas, Bosanskohercegovački lingvistički atlas, Jezik u Bosni i Hercegovini, Govor grada Sarajeva, Rječnik bosanskoga jezika; urednio Izabrana djela akademika Asima Pece I–VI).
Objavio je osamnaest knjiga (autorskih i koautorskih) i više od stotinu naučnih i stručnih radova koji su objavljivani u časopisima Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik, Književni jezik, Radovi Filozofskog fakulteta (Sarajevo), Književnost i jezik (Beograd), Croatica et Slavica Iadertina (Zadar), Studia linguistica polono-meridianoslavica (Skoplje), Socjolingwistyka (Krakov), Zeitschrift für Slawistik (Berlin) i dr.
Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje humanističkih nauka izabran je 2018. godine.
Senahid Halilović zaslužan je za iznošenje na svjetlo dana ankete Pitanja o govoru prostog naroda iz 1897. godine. Naime, Rešetar je u Bosni i Hercegovini organizovao dijalektološko istraživanje među prvim u Evropi – sastavio upitnik, poslao ga širom Bosne i Hercegovine, vraćeni su popunjeni i od tada, pa dok Senahid Halilović nije organizovao njihovo skeniranje, ležali su, nepoznati i nekorišteni u Zemaljskom muzeju. Halilović pripremio je i štampano izdanje.
Iz bibliografije prof. Halilovića izdvajamo radove koji sami po sebi predstavljaju neke od ključnih rezultata u istraživanjima savremene lingvističke bosnistike.
Doprinos standardizacija bosanskog jezika
Halilović, Senahid. Bosanski jezik, Biblioteka Bosanski krug, Nova edicija, Biblioteka Ključanin, Sarajevo 1991
Halilović, Senahid. Gnijezdo lijepih riječi, pravilno – nepravilno u bosanskome jeziku, Baština – Libris, Sarajevo 1996
Jahić, Dževad; Halilović, Senahid; Palić, Ismail. Gramatika bosanskoga jezika, Dom štampe, Zenica 2004
Halilović, Senahid. Pravopis bosanskoga jezika, Preporod, Sarajevo 1996
Halilović, Senahid. Pravopis bosanskoga jezika, priručnik za škole, Dom štampe, Sarajevo (tj. Zenica) 1999
Halilović, Senahid. Pravopis bosanskoga jezika, 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Slavistički komitet, Sarajevo 2017
Halilović, Senahid. Školski pravopis bosanskoga jezika, Slavistički komitet, Sarajevo 2019
Leksikografski rad
Halilović, Senahid; Palić, Ismail; Šehović, Amela. Rječnik bosanskoga jezika, Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 1548 str. ISBN 978-9958-625-16-9
Halilović, Senahid; Halilović Đurković, Amra. Bosansko-slovenski rječnik / Bosansko-slovenski slovar, Biblioteka Bosnistika, Rječnici, knj. 12, Slavistički komitet – Filozofski fakultet – Kulturno-izobraževalni zavod Averroes, Sarajevo – Ljubljana 2014
Doprinos u oblasti dijalektologije
Halilović, Senahid. Govor Muslimana Tuholja (okolina Kladnja), Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik 6, Institut za jezik, Sarajevo 1990, str. 249–356
Halilović, Senahid. Govorni tipovi u međuriječju Neretve i Rijeke dubrovačke, Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik 7, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo 1996, 286 str.
Halilović, Senahid. Fonetske osobine govora Hercegovine i jugoistočne Bosne, Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik 8, Institut za jezik, Sarajevo 2002, str. 239–342
Halilović, Senahid. „Bosanskohercegovački govori“, u: Mønnesland, Svein (ur.) Jezik u Bosni i Hercegovini, Posebna izdanja 13, Institut za jezik u Sarajevu – Institut za istočnoevropske i orijentalne studije, Sarajevo – Oslo 2005, str. 15–51
Halilović, Senahid. „Sarajevski govor do kraja XX stoljeća“, u: Halilović, Senahid; Tanović, Ilijas; Šehović, Amela. Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik, Slavistički komitet, Sarajevo 2009, str. 9–66.
Halilović, Senahid (ur.) Materijal bosanskohercegovačkih punktova za Općeslavenski lingvistički atlas (OLA), knj. 1–3, Građa 29, Centar za leksikologiju i leksikografiju 1, ANUBiH, Sarajevo 2010, 1692 str. ISBN 978-9958-501-45-6
Halilović, Senahid; Kardaš, Mehmed; Ljevo-Ovčina, Amela; Mešanović-Meša, Emira. (2020): Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: fonetika, Slavistički komitet, Sarajevo 2020, 428 (e-izdanje)
Halilović, Senahid; Kardaš, Mehmed; Ljevo-Ovčina, Amela; Mešanović-Meša, Emira. (2021): Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: fonetika, Slavistički komitet, Sarajevo 2021
Od posebnog značaja je objavljivanje Bosanskohercegovačkog lingvističkog atlasa (prva knjiga, fonetski tom) u koautorstvu: Senahida Halilovića, Mehmeda Kardaša, Amele Ljevo-Ovčina i Emire Mešanović-Meša. U izradi je sudjelovalo više od 60 saradnika, koji su 70- tih i 80 -tih godina prikupljali građu. Izdavači su Slavistički komitet (Sarajevo), Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke (Mostar).
U Bosanskohercegovačkom lingvističkom atlasu I: Fonetika obrađuje se građa prikupljena od 1975. do 1986. i od 2016. do 2017. god. u 230 mjesnih govora širom BiH.
Savjet za nauku Univerziteta u Sarajevu nagradio je ovo djelo kao izdanje od posebnog nacionalnog interesa u oblasti humanističkih disciplina za 2021. godinu.
https://www.youtube.com/watch?v=2eh5X8k_7O0…
Link: Naučna konferencija „Razvoj lingvističke bosnistike” (povodom 50. godišnjice od osnivanja Instituta za jezik – Sarajevo) Od 2. do 4. marta