Dok svjetska populacija dostiže 8 milijardi, potrebno preispitivanje populacionih politika u regionu – UNFPA

,,Današnja prekretnica i dalji rast svjetske populacije koja dostiže 8 milijardi ne smije da potisne u drugi plan potencijalno ozbiljne posljedice sa kojima bi se države sa sve manjim brojem stanovnika mogle suočiti, ako ne razmisle o načinu na koji se bave demografskim promjenama”, saopštila je danas Florens Bauer, direktorka Regionalne kancelarije Populacionog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA) za istočnu Evropu i centralnu Aziju.

Globalno gledano, rast stanovništva je značajno usporen i počeo je da se preokreće u sve većem broju država, većinom u centralnoj i istočnoj Evropi, gdje su kombinacija migracija i niskih stopa fertiliteta uticale na smanjenje broja stanovnika. Ako se ova situacija ne riješi, mogla bi da utiče na budući razvoj ekonomija, infrastrukture i društva u cjelini.

Projekcije pokazuju da će se stanovništvo Srbije do sredine 21. vijeka smanjiti za 1,4 miliona ili jednu petinu. Do 2041. godine skoro svaka četvrta osoba u Srbiji imaće više od 65 godina. Pad stanovništva će pogoditi cijelu državu, ali neće jednako pogoditi sve njene dijelove. Do polovine vijeka, najmanje će pogoditi Beograd koji će izgubiti 3,8 posto stanovnika, dok će najviše izgubiti jugoistočna Srbija preko 40 procenata.

„U svojim odgovorima na smanjenje broja stanovnika, vlade imaju tendenciju da se fokusiraju na povećanje nataliteta i davanje finansijskih podsticaja ljudima da imaju više djece“, rekla je Bauer i naglasila da smo imali priliku da vidimo da ovakve mjere ne funkcionišu.

Ono što je potrebno je širok spektar mjera koje ljudima olakšavaju da grade budućnost u svojoj državi, umjesto da traže prilike na drugim mjestima, kao i da imaju onoliko djece koliko žele.

,,Ovo zahtjeva preispitivanje načina na koji države pristupaju demografskim promjenama”, istakla je Bauer i dodala da je potrebno da se udaljimo od preteranog naglašavanja broja i percepcije pretnji i da počnemo da posmatramo demografske promene kao priliku za izgradnju jačih i inkluzivnijih društava.

Veliki broj ljudi napušta svoje države da bi radili na nekim drugim mjestima, stopa nataliteta je na niskom nivou, a istočna Evropa je bila prva svjetska regija koja je doživjela kontinuirani pad broja stanovnika tokom posljednjih decenija. Trenutno sve osim jedne od deset država u kojima se najbrže smanjuje broj stanovnika nalaze se u centralnoj i istočnoj Evropi.

„Naravno, brojevi su važni, ali preokupacija porastom i padom broja stanovnika može odvratiti pažnju od onoga što je zaista važno, a to je stvaranje društva u kojem ljudi žele da žive i zasnivaju porodice”, naglasila je gospođa Bauer.

Dokazi sugerišu da će dobra kombinacija javnih politika najverovatnije napraviti razliku. Ovo uključuje značajnu podršku porodicama koju mogu da koriste muškarci i žene, mjere koje će ženama i muškarcima olakšati usklađivanje rada i roditeljstva, bolju podršku za brigu o djeci, proširenje mogućnosti zapošljavanja i stanovanja za mlade ljude i pravednu raspodjelu brige i zadataka u domaćinstvu između muškaraca i žena.

Jačanje inkluzije je takođe ključno za osposobljavanje država za demografske promene. Ovo uključuje uklanjanje barijera za žene, starije ljude, migrante i najmarginalizovanije grupe da u potpunosti doprinesu ekonomiji i javnom životu.

–O Populacionom fondu Ujedinjenih nacija (UNFPA)

UNFPA, Populacioni fond Ujedinjenih nacija, podržava vlade kroz svoj Program demografske otpornosti u razvoju sveobuhvatnih politika za rješavanje demografskih promena zasnovanih na dokazima i ljudskim pravima. Decenija demografske otpornosti pokrenuta je na Ministarskoj konferenciji „Oblikovanje demografske budućnosti Evrope“ u Sofiji 1-2. decembra 2021. kako bi se podstakla akcija koja omogućava državama da napreduju u svijetu ubrzanih demografskih promjena.

Izvor: Nacionalni izvještaj o ljudskom razvoju- Srbija 2022 (UNDP, UNFPA) https://hdr.undp.org.rs/