Crna Gora: Sutra svečano otvaranje prve dionice autoputa Bar – Boljare

Vlada Crne Gore će povodom 13. jula Dana državnosti Crne Gore u srijedu (13. jula) upriličiti svečano otvaranje prve dionice autoputa Bar – Boljare (Smokovac – Mateševo).

Svečanost će biti upriličena na naplatnom mjestu Pelev brijeg sa početkom u 20.00 sati.

Na svečanosti će, kako je najavljeno, govoriti predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, potpredsjednik Vlade i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović, otpravnica poslova Ambasade Narodne Republike Kine Hua Yafang i izvršni direktor Monteputa Milan Ljiljanić.

Nakon svečanog otvaranja 13. jula, prioritetna dionica autoputa Smokovac – Mateševo će zvanično biti u upotrebi od 14. jula u 8.00 sati pri čemu će narednih sedam dana (do 21. jula u 8.00 sati) putarina biti besplatna.

Mediabiro javlja da će na Dan državnosti zvanično biti otvoren 41 kilometar puta koji obuhvata 20 mostova, 16 dvocjevnih tunela i četiri petlje.

Polovinu dionice čine vijadukti i tuneli, a na složenost trase utiče i činjenica da će budući vozači iz pravca Podgorice putovanje počinjati na 60 metara nadmorske visine, dok će ih nakon određenog vremena dočekati 1100 metara u planinskom dijelu.

Sa svojih 960 metara “Moračica” predstavlja najduži most, dok je tunel “Vjeternik” dug skoro tri kilometra. Ukupna prosječna dužina mostova na glavnoj dionici je 6,1 km, što čini oko 15 odsto ukupne dužine auto-puta.

Širina kolovoza sa dvije sobraćajne trake je 10,5 metara po jednom smjeru. Na otvorenoj trasi, predviđene su trake za prinudno zaustavljanje na svim pozicijama, dok su na mostovima predviđene zaustavne trake, u slučaju da su kraći od 150 m. Širina kolovoza sa tri saobraćajne trake iznosi 11,2 m po jednom smjeru.

Auto-put je pokriven sa više od 600 kamera, a sve kamere u tunelima imaju mogućnost da automatski detektuju incident.

Glavni izvođač je kineska kompanija CRBC, a Vlada Crne Gore povjerila je preduzeću ,,Monteput” poslove stučnog, građevinskog i projektnog nadzora izrade projektne, pripremne tenderske dokumentacije i druge poslove. Ovim projektom sjever Crne Gore postaje nikad bliži centralom i južnom dijelom države, a značaj za privredu, građane i turizam je nemjerljiv.

Putanju od Beograda do Boljara, Srbija je u velikoj mjeri uradila. U novembru 2016. godine otvorena je dionica Ljig – Preljina od 40 kilometara, dok je dio od Obrenovca do Čačka završen u avgustu 2019. Dionica od Preljine do Požege još je u izgradnji, a rok za njen završetak zakazan je za januar 2022. godine, a vrijednost radova je 450 miliona eura. Ostala je da se uradi i najteža dionica puta, a to je 107 kilometara od Požege do crnogorske granice.

Podsjećamo da su prema ranijim najavama radovi na prvoj dionici prvog autoputa u Crnoj Gori trebali biti završeni u junu ove, 2021. godine.

Radovi na izgradnji autoputa Bar – Boljare (169,2 km) zvanično su počeli 11. maja.2015 godine. Izgradnja prioritetne dionice Smokovac – Uvač – Mateševo, bilo je planirano da traje četiri godine. Izvođač radova, kineska kompanija CRBC trebala je, prema zvaničnim informacijama, u roku od 48 mjeseci trebala završiti izgradnju ove dionice, dužine 41 kilometar, sa 45 mostova i vijadukata i 32 tunela.

Crna Gora planira da naredne godine nastavi gradnju auto-puta, krak prema Srbiji, od Mateševa do Andrijevice, koja je procijenjena na oko 400 miliona eura.

Crna Gora je jedina zemlja na Balkanu koja do sada nije imala autoput.

Projekcija je da će se auto-put na granici Srbije i crne Gore sastaviti u narednih pet godina.

Autoput Bar-Boljare dio je Koridora 11 koji će Crnu Goru i Srbiju, preko općina Bijelo Polje i Sjenica, povezati sa Evropskom unijom.

Prolazak auto put kroz regiju Sandžak se vidi kao mogućnosti za razvoj regije, posebno nerazvijene općine Sjenica. Pored autoputa, kroz Peštersku visoravan planirana je izgradnja četiri petlje, deset benzinskih pumpi, 18 odmorišta i 107 retenzija.

Auto-put E763 Beograd – Južni Jadran, u narodu poznatiji kao Koridor 11, će povezivati Rumuniju, Srbiju, Crnu Goru i Italiju. Protezaće se od Temišvara, preko Vršca, proći će kroz Beograd, pa dalje preko Čačka, Požege, Podgorice do Bara, a onda morskim putem, preko Jadrana biće povezan sa Barijem u Italiji.