U ovim stihovima Burdžović se ne libi da zaroni u najmračnije dubine ljudskog iskustva da otvori bolne teme ratnih ožiljaka i da prikaže kompleksnu stvarnost Hercegovine kroz intimno, bolno iskustvo pojedinca.
Kolumna
„Trebaš da živiš međ ljudima / a riječi nemaš / trebaš da živiš med vucima / a zuba nemaš?“najbolje oslikava sudbinu Bošnjaka kroz stoljeća.
Mijenjale su se vojske, smjenjivali vladari, države, političari i ideologije, ali Sandžak je uvijek opstajao, ukorijenjen u svojim planinama i ljudima u svojim pazarima i putevima na razmeđi između istoka i zapada. Na tom magičnom spoju Pešterske visoravni i Prokletija, Sandžak je bio i ostao svjedok historijskih lomova, ali i čuvar nečega što nijedna sila nije mogla
Povodom 100 godina od pokolja u Šahovićima (1924-2024), ne želim da šutim u ovom vremenu nevremena. Želim da skinem teret prošlosti sa svakog časnog Crnogorca i onih časnih Srba koji su svjesni da ovakvi zločini i tragedije nisu samo bolni na životima i dušama ubijenih, već i na savjesti onih koji nose breme prećutkivanja.
Ono što Halilovića izdvaja od drugih autora jeste njegova sposobnost da kroz jednostavne slike i simbole izrazi otpor. Njegova poezija nije samo reakcija na društvene i političke izazove; ona predstavlja čin individualnog otpora svakodnevnim iskušenjima i unutrašnjim borbama.
Korišćenje arhaičnog (bosanskog) jezika daje romanu autentičnost i vjerodostojnost, oslikavajući kulturu i tradiciju Bihora.
Šta vam je ljudi!? Priberite se! Zar ne uviđate koliko podcjenjujete, bolje reći – koliko vrijeđate svakog Bošnjaka vašim iracionalnim strahovanjem da bi tri piskarala mogla navesti makar jednog jedinog Bošnjaka da se odrekne svog nacionalnog imena!?
Njegova sposobnost da povezuje različite aspekte života u jednu harmoniju čini ga ne samo vjerskim vođom, već i iskrenim misionarom duhovnosti i svakodnevnog života. Kroz svoje misli i djela, Sead ef. Jasavić nas podsjeća na važnost međusobnog poštovanja i ljubavi prema našim zajedničkim vrijednostima.
Pokušavajući da fašistoidne stavove sakrije iza nauke, Novakova zapravo ne koristi lingvistički diskurs. Niti na jednom mjestu ona ne nudi naučne argumente zašto treba protjerati bosanski jezik i bošnjačku književnost. Argumenti se svode na „nema naučno utemeljenje“, ali bez elaboriranja šta to zapravo znači i u okviru koje to naučne discipline.
Tu, gdje se pored Ali-pašinih izvora svake godine okuplja vaša dijaspora i mladost, odakle odlaze najlepše poruke širom svijeta, vi pokazujete snagu zajedništva i ljubavi prema zavičaju
Najnoviji komentari