Bošnjačko nacionalno vijeće nije zadovoljno integracijom Bošnjaka u državne institucije Republike Srbije, diskriminacija u svim sferama života

Bošnjačko nacionalno vijeće nije zadovoljno integracijom Bošnjaka u državne institucije Republike Srbije i posljednji slučaj kada ni jedan Bošnjak nije primljen u vatrogasno-spasilačke jedinice MUP-a Srbije pokazuje dikriminaciju prema Bošnjacima u Srbiji, istakla je u obraćanju medijima predsjednica predstavničkog tijela Bošnjaka u Srbiji, Jasmina Curić.

Reagiranje iz BNV-a je došlo pošto je srbijanski ministar unutrašnjih poslova u ostavci, Aleksandr Vulina u vezi tog konkursa, navodeći kriterijume o psiho-fizičkim sposobnostima za prijem na obuku u vatrogasno-spasilačke jedinice, rekao da je ključna profesionalna selekcija, a ne nacionalna pripadnost.

Predstavnici BNV-a podsjećaju da godinama ukazuju na diskriminaciju Bošnjaka u svim sferama života, a posebno na zapošljavanje u oblasti institucija sa javnim ovlaćenjima, naročito u vezi zapošljavanja Bošnjaka u policiji.

“To je nešto što vrlo često navodim kod predstavnika domaćih i međunarodnih institucija da je za Bošnjake neprihvatljivo da oni u sredinama u kojima su procentualno zastpljeni sa 80 ili 90 posto u policiji budu zastupljeni sa vrlo malim procentima. U nekim organizacionim jedinicama policije to nije više od 10 posto. Ono što sam ja posebno uzimala za primjer, u svim ovim godinama, je ta vatrogasna služba gdje imamo podatak do prošle godine da je od 44 zaposlena 40 Srba, a 4 Bošnjaka”, rekla je ona, dodavši da je na ove činjenice ukazivano tokom susreta sa predstavnicima Vlade i državnih organa.

Ustav, zakoni i propisi, kako je naglasila, jasno utvrđuju diskriminaciju nacionalnih manjina i njihovu ravnopravnost, ti propisi nisu ispoštovani, kao ni formalno zalaganje predstavnika države da se Bošnjaci i nacionalne zajednice integrišu u državne institucije.

“Nismo zadovoljni time, nisu ti napori državnih organa da se Bošnjaci integrišu nisu pokazali rezultat. Sama činjenica da u policiji radi obrnuto srazmjeran broj Bošnjaka u odnosu na nacionalnu strukturu Bošnjaka daje nam odgovor na to pitanje. Eto nam rezultata”, istakla je predsjednica BNV-a.

Prema njenim riječima ne postoji volja državnih organa Republike Srbije da ispoštuju Bošnjake kako bi Bošnjaci izgradili povjerenje prema državnim organima i ne postoji vilja da se Bošnjaci osjećaju kao ravnopravni građani ove zemlje.

Na konstataciju da se po prvi put desilo da ni jedan Bošnjak ne bude primljen u državnu službu predsjednica BNV-a je ukazala da su zatražili zvanične informacije kako bi znali koliko se Bošnjaka prijavilo i kako bi animirali te candidate, sa njima razgovarali i borili se za njihova prava. Poručila je da će nakon dbjanja zvaničnih informacija uputiz pisma reakcije i preduzeti sve ustavne i zakonske mehanizme kako bi zaštitili prava Bošnjaka.

„Uzdamo se i nadamo se da će Evropska unija preduzeti neke mehanizme i neke mjere i da će konačno Srbija poštovati zakone koji regulišu i koji garantuju ostvarivanje prava nacionalnih manjina, ostvarivanje prava Bošnjaka. Stiče se zaključak da, kada su Bošnjaci u pitanju, organi Srbije ne poštuju zakon“, konstatirala je.

Predsjednica BNV-a je poručila da su držani organi, ukoliko je društvo demokratsko, u obavezi da pokažu volju da se pripadnici nacionalne zajednice osjećaju ravnopravnim i državu osjećaju kao svoju, donesu afirmativne mjere i Bošnjaci i druge nacionalne zajednice na taj način ohrabre.

Javnosti je predočeno i da Bošnjačko nacionalno vijeće ne može da dođe konačnih podataka o nacionalnoj strukturi zaposlenih jer prema zakonu ne postoji obaveza izjašnjavanja o nacionalnoj pripadnosti, te je za to potrebna podrška medija i javnosti kako bi se Bošanjci izjasnili u ustanovama u kojima rade, ali i na tekućem popisu stanovništva.