Bošnjaci nisu zadovoljni svojim položajem i pravima u Republici Srbiji

Predsjednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) Misala Pramenković izjavila je da Bošnjaci nisu zadovoljni sa svojim položaje i pravima u Srbiji i da je pitanje prava Bošnjaka, kao i pitanje, generalno manjinskih naroda, pitanje na kome se mjeri demokratski kapacitet jednoga društva, a samim tim i srbijanskog društva u kome žive.

Ona je u obraćanju na završnoj konferencijia za medije rekla da je Bošnjačko nacionalno vijeće, tokom 2023. godine konstantno e reagiralo na sve ono što se negativno deđavalo u pogledu prava, statusa i sloboda Bošnjaka u Republici Srbiji, ali i da, na žalost .ne mžemo reći da je malo bilo tih slučajeva ili da su bili usamljeni.

„Trenutnim stanjem, položajem i pravima Bošnjaka u Republici Srbiji nismo zadovoljni. To je polje na kome se još mora raditi, moraju se unaprjeđivati i, mi, prosto, hoćemo nešto konkretno da vidimo. Stalno potenciramo i spominjemo činjenicu da je Sandžak, generalno, kao regija u Republici Srbiji zapostavljana u ekonomkskom smislu, ali ne samo u ekonomskom nego i u svakom drugom smislu“, rekla je predsjednic BNV-a.

Kako je ocjenila da bi uhvatili korak oporavka i ekonomskog razvoja, unaprjeđenje ljudskih prava, mora miti još intenzivnije.

„Ne može se sa nekom blagom retorikom, verbalnim iskazima stanje popravljati. Najbolji primjer jeste položaj Bošnjaka u držanim institucijama, organima policiji, sudstvu, tužilaštvu gdje apsolutno nismo zadovoljni stepenom učešća Bošnjaka“, navela je ona navodeći kao pozitivnu reakciju MUP-a, prilikom raspisivanja konkursa za prijem novih policajaca u Novom Pazaru i da reultat tog konkursa nije zadovoljavajući jer je, navela je ona, primljeno 13 Bošnjaka i 12 pripadnika većinskog naroda.

Istakla je da zabrinjava i pojava nacionalističe i desničarske retorike u javnom diskursu i na medijima, koje je, kako je kazala, posebno agresivna prema Bošnjacima.

„To apsolutno nije dobro. Imali smo različitih izliva nacionalizma, šovinizma od Skupštine Republike Srbije kao najvećeg predstavničkog doma svih građana, pa preko ostalih institucija i rezultat svega toga jesu bilbordi i događaji koje imamo u društvu. To nije put kao ozdravljenju društva, to nije put ka stabilnosti ovog društva koje vidimo kao mjesto susretanja različitih kultura, različitih nacija, vjera i prosto bogatstva različitosti. Na tome ćemo insistirati i to mora još jače i intenzivnije“, poručila je ona.

Govoreći o postizanju bošnjačkog nacionalnog konsenzusa ukazala je da je za to potrebna još jača inicijativa iz matice Bosne i Hrcegovine prema svim zemjama reiona u kojima Bošnjaci žive. Najavila je i održavanje nacionalne konferencije za posljedni kvartal 2024. na kojoj će se razmatrati veoma važna pitanja i donijeti važne odluke značajne za Bošnjake sveukupno.

Predsjednica Vijeća se složila da veću pažnju treba posvetiti Bošnjacima u Limskoj dolini, te da su Bošnjaci izvan Sandžaka u nepovoljnijoj situaciji, te da će Vijeće intenzivnije raditi sa Bošnjacima u dijaspori.

„Smatramo da u ovom momentu, sam pristup Vijeća prem ovoj kategoriji našeg naroda mora biti intenzivniji. Koliko god se mi ovdje suočavamo sa izazozovima u pogledu afirmacije nacionalnog identiteta, izazovi s mnogo vei u zemljama diljem zapadne Evrope, Amerike…Kapacitet Vijeća su apsolutno na raspolganju Bošnjacima u dijapsori ali i okruženju i to ćemo uz saradnju sa drugim vijećama, ako Bog da, i ostvarit“, poručila je.

Na završnoj konferencija za medije prošlog petka predstavljene su aktivnosti Bošnjačkog nacionalnog vijeća sprovedene tokom 2023. godine, gdje je istaknuto, da sve što je urađeno u prethodnom periodu jeste rezultat timskog rada, da je 2023. godina bila dinamična, uspješna i obilovala različitim aktivnostima.

BNV je apsolutno otvoreno za sve Bošnjake i Bošnjakinje, za intelektualce, za istraživače, mlade ljude, i sve one koji treba da se bave pitanjima nacionalnog identiteta, zaključeno je na toj konferenciji.