Bosna na današnji dan postala Kraljevinom

Na današnji dan, prije tačno 646. godina, Bosna je postala Kraljevinom.

Ban Tvrtko I iz dinastije Kotromanića krunisan je, 26. oktobra, 1377. godine čime je uspostavljena nezavisna Kraljevina Bosna.

Tvrtko se krunisao kraljem Bosne u mjestu Mile kod Visokog (današnji Arnautovići), što je krunidbeno mjesto i svih kasnijih bosanskih kraljeva. Nakon smrti ugarskog kralja 1382. godine izbili su nemiri na područjima dalmatinske obale, te je kralj Tvrtko iskoristio tu priliku da pošalje bosansku vojsku u taj dio Dalmacije, te preuzme potpunu kontrolu nad cijelom Dalmacijom zajedno s ostrvima. Na taj način pripojioje Bosni Split, Trogir, Šibenik, te ostrva Brač, Korčulu i Hvar.

Tvrtko I postao je bosanski ban nakon smrti strica Stjepana II Kotromanića 1353: Bio je sin Vladislava Kotromanića i Jelene Šubić, te unuk Stjepana I Kotromanića, Jelisavete Nemanjić i Juraja II Šubića.

Kako je u njegovoj državi bilo područje ranije države Nemanjića, te zahvaljujući krvnom srodstvu Tvrtko je stekao uslove pravo na sprsku krunu, te da preuzme i obaveze ranijih srpskih vladara u međunarodnim okvirima. Za kralja je, prema pojedinim izvorima, okrunjen na Mitrovdan 26. oktobra 1377. godine u mjestu Mile, nedaleko od Visokog. Nosio je ime ‘kralj Bosne, Srba, Pomorja i zapadnih strana’.

Kako nije mogao širiti svoj uticaj na sjeveru, Tvrtko se okrenuo ka Jadranu. Sagradio je u Boki Kotorskoj tvrđavu Sv. Stjepan, a kasnije joj je promenio ime u Novi, današnji Herceg Novi. Kasnije je stvorio dobre odnose i sa Venecijom.

-Tvrtkov novac i širenje Bosne

Po uzoru na strica Stjepana II Kotromanića, Tvrtko I je kovao vlastiti novac. U tu svrhu posebno su naručeni kalupi od dubrovačkih zlatara. Jedan od najljepših primjeraka novca, ne samo Bosne nego i čitavog srednjeg vijeka, je čuveni četverostruki zlatnik koji je bio četiri puta teži od do tada kovanih zlatnika u Evropi.

Kraljevina Bosna je bila jedna od najbogatijih država na svijetu u svoje vrijeme, jednostavno porediti radi bila je kao danas Švicarska. Bosna je za vrijeme kralja Tvrtka I imala najvrijedniji novac u tom vremenu cuveni Tvrtkov zlatnik.
U Bosnu su mnogi željeli doći i ostati i živjeti. To je sve regulisala Bosanska crkva koja je u to vrijeme učinila Bosnu najslobodnijom državom tako da progananici izbjeglice kao poput: Bogumila, Katara, Tatara i mnogih drugih našli su svoj mir u Bosni i početak novog života.

Na pitanje kako? U srednjem vijeku bogatstvo se gledalo prvenstveno po broju rudnika. Da bi ste imali rudnike prvo treba da imate planine a Bosna je sva brdovita tako da imala je veliki broj rudnika. Iz rudnika se je vadilo zlato a prvenstveno srebrno što nam kazuju imena gradova Srebrenik i Srebrenica. Veliki broj karavana je redovano svakog dana izvozilo vani srebro i zlato.

Mnogi su se željeli dokopat bosanskog bogatsva kao recimo Vatikan, Krstaši,Ugari i drugi povod za ratove nije bila samo bosanska vjera već i bogatstvo.

Kada su Turci osvojili Bobobovac iznenadili su se sta su vidjeli to su bile zlatne posude tanjiri čaše pribor, a i dukati svila i mnogo sta vrijedno su nasli sve sto su nasli su odnijeli sa sobom u Tursku. Kada je Austro-Ugarska dosla u Bosnu poslali su veliki broj arheologa koji su sav bobovac prokopali i sve sto je preostalo vrijedno su uzeli i odnijeli u Austriju i Mađarsku.

Porediti radi Danska, Švedska koje danas važe kao najbogatije bile su jako siromašne u odnosu na Bosnu.
Države kako vrijeme ide trebaju se još više razvijati i biti još bogatije, ako vidimo Bosansku prošlost kako je Bosna bila bogata cuvena i da su Bosnu svi željeli a sta je sada gdje je sada Bosna?

Shvativši da mu prijeti proboj Turaka Tvrtko je poslao svoju vojsku pod zapovjedništvom Vlatka Vukovića Kosače da pomognu knezu Lazaru. Bosna se tako prostirala na jugu od Biograda do Kotora (bezDubrovnika i Pelješca), zajedno sa otocima Brač, Hvar, Korčula, Šolta i Čiovo. Bosna se prostirala na zapadu do Mileševa, a sjeveroistočni dio države najsličniji je današnjoj granici BiH. Na sjeverozapadu kraljevina se prostirala negdje do Bosanskog Novog.

Od tada se Tvrtko počinje nazivati sa ‘božjom milošću slavni kralj Bosne, Dalmacije, Hrvatske, Primorja i Raške’. Tvrtko I je umro 10. marta 1391. godine, desetak godina nakon smrti kraljice Doroteje. Na prijestolju ga je naslijedio rođak, Stjepan Dabiša.

U posljednjem desetljeću svoje vladavine, kralj Tvrtko je bio suočen sa sve češćim interesom Osmanlija za područje Bosne, prvo u jesen 1386. godine, te u ljeto 1388. godine kod Bileće.

Iz bitke na Kosovu Bošnjani se vraćaju bez dramatičnih gubitaka. Poslije Tvrtkove smrti 1391. godine opet nastupa nestabilna politička klima u Bosni, prouzrokovana novim ugarsko-bizantskim rivalstvom koje po ko zna koji put zavađa bosansko plemstvo. Ovo rezultira čestom promjenom bosanskih kraljeva, a i Ugarska također pokušava iskoristiti priliku u svojim pretenzijama na Bosnu.

Izvor: STAV, AKOS, Bosansko Kraljevstvo, SNEWS