BNV: Genocid se desio, rezolucija u UN-u ovo pitanje podiže na globalni nivo
Predsjednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) Misala Pramenković je nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici ocjenila da je u smislu sjećanja i obilježavanja, “to je najmanje što može ljudska civilizacija i generalno međunarodna zajednica danas učiniti na tom polju, budući da se 1995. godine pred očima cijele međunarodne zajednice zapravo genocid i desio” i da ovo pitanje podiže na globalni nivo.
Ona je za Radio Slobodna Evropa (RSE), komentarišući zvanični stav Srbije, kazala da je korak unazad jer je imala kampanju da se ne priznati ono što se desil, kao i da ova rezolucija nije dokument, niti svjedočenje protiv cijelog naroda.
“Ovo je jasno izražen stav da se ne podržava ono što su pojedinci uradili i ti pojedinci su imenom i prezimenom presuđeni. Za prosperitet Srbije, cijelog regiona i dobrosusedske odnose država na Balkanu izuzetno je važno da to priznanje i podrška dođe od svih zemalja.U ovom momentu jako bi značajno bilo da to dođe i od Republike Srbije, odnosno od čelnika ove zemlje. Nemoguće je da se desi, da kažemo, pomirenje među narodima i da zajednički ljudi kreiraju budućnost ukoliko se na vagi ili kantaru pravde ne izmjeri ono što se u prošlosti desilo”, poručila je ona.
Stav državnog vrha Srbije da je Rezolucija politička deklaracija kojom se želi staviti kolektivni žig na čelo jednog naroda predstavničko tijelo Bošnjaka u Srbiji ne smatra kao konstruktivani prosperitetan.
“Taj narod zna šta je preživio, on svjedoči tome, ali je potrebno da to priznanje dođe od strane cijele međunarodne zajednice, a posebno od države koja je u tom momentu usko vezana bila i čak na neki način podržala i učestvovala u brojnim procesima koji su se tada dešavali”, poručila je Pramenković u razgovoru za Radio Slobodna Evropa, prenosi se na sajtu BNV-a.
-SDP i SPP šute o usvojenoj Rezoluciji o genocidu u Srebrenici
Bošnjačke političke stranke koje učestvuju u centralnim vlastima u Bogradu, Sandžačka demokraska partija (SDP), odnosno SDPS Radsma Ljajića i Stranka pravde i pomirenja (SPP) nisu se oglašavali prije ni poslije njenog usvajanja.
Razlog za to je, kako se ocjenjje u ovdašnjoj javnosti, što ne mogu da se javno suprostave svom koalicionom partneru Aleksandru Vučiću koji otvoreno negira genocid u Srebrenici.
Za razliku od stranaka neki njihovi aktivisti i pojedinci iz Novog Pazara bliski vlastima,na društvenim mrežama daju podršku Vučiću.
SDA Sandžaka koja je prethodnih godina više puta predlagala da sličan akt usvoji srbijanski parlament, prije dva dana pozvala je Srbiju da podrži ovaj dokument.
“Polazeći od činjenice da su srpske oružane snage počinile genocid nad Bošnjacima u Srebrenici kako stoji u presudama Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde, usvajanje ove Rezolucije je obaveza Srbije da bi nove generacije mogle u miru, da grade svoju sretnu sadašnjost i sigurnu budućnost. Politika koja je dovela do genocida nad Bošnjacima u Srebrenici mora biti adekvatno osuđena na njenom izvoru, a ostvarena politička dobit poništena, kako nove generacije ne bi snosile odgovornost za zločine koje neko počinio u njihovo ime”, saopšteno je iz SDA Sandžaka.
Nakon jučerašnje sjednice Generalne skupštine UN-a na kojoj je usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici 11. jul je u zvanični kalendar uvršten kao Međunarodni dan refleksije i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. (International Day of Reflection and Commemoration of the 1995 Genocide in Srebrenica.
Usvojeni tekst Rezolucije glasi ovako:
Međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995.
Napominjući da je procesuiranje osoba odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sustavima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine, Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju kao i Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove, i dalje od središnje važnosti za proces nacionalnog pomirenja i izgradnje povjerenja te za obnovu i održavanje mira u Bosni i Hercegovini, te priznajući da je snažna regionalna suradnja između nacionalnih tužiteljstava ključna u promicanju mira, pravde, istine i pomirenja među zemljama u regiji,
Ponavljajući nepokolebljivu predanost održavanju stabilnosti i promicanju jedinstva u različitosti u Bosni i Hercegovini.
Napominjući da će se 2025. godine obilježiti trideseta godišnjica genocida u Srebrenici, u kojem je izgubljeno najmanje 8372 života, tisuće raseljenih i obitelji i zajednice razorene,
Odlučuje 11. juli odrediti Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995. godine, koji će se obilježavati svake godine;
Osuđuje bez zadrške svako poricanje genocida u Srebrenici kao povijesnog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i putem svojih obrazovnih sustava, razvojem odgovarajućih programa, također u sjećanje, prema sprječavanju poricanja i iskrivljavanja te pojave genocida u budućnosti;
Također osuđuje bez zadrške radnje kojima se veličaju oni koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici;
Naglašava važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihovog dostojnog pokopa, te poziva na nastavak procesuiranja onih počinitelja genocida u Srebrenici koji još nisu izvedeni pred lice pravde;
Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, prema potrebi, i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde;
Moli glavnog tajnika da uspostavi program za informiranje pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, započinjući svoje aktivnosti pripremama za tridesetu godišnjicu 2025. godine, a također moli glavnog tajnika da ovu rezoluciju stavi na znanje svim državama članicama, organizacijama sustava Ujedinjenih naroda i organizacijama civilnog društva radi odgovarajućeg obilježavanja;
Poziva sve države članice, organizacije sustava Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne dionike, da obilježe Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u spomen i čast žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće aktivnosti obrazovanja i podizanja svijesti javnosti.
M.H.
Najnoviji komentari