BIRN: RTV Novi Pazar sa 155.510.000 dinara najveći dobitnik za najskuplje medijske projekte u prethodne tri godine
Balkanska istraživačka mreža (BIRN) objavila je izvještaj o potrošnji preko 15 milijardi državnog novca putem javnih konkursa, u periodu od 2019. do 2021. godine u kojem se za sektor medija, između ostalog, ističe da je sa 155.510.000 dinara RTV Novi Pazar među najvećim dobitnicima.
U medijskom sektoru raspisano je ukupno 468 javnih konkursa u prethodne tri godine, ukupne vrijednosti preko 5 milijardi dinara.
Istovremeno, medijski sektor obuhvaćen istraživanjem je u 2019. i 2020. godini prijavio ukupno oko 55 milijardi dinara prihoda (26,8 milijardi dinara u 2019. i 29 milijardi dinara u 2020.).
Poslovalo se sa malim dobitkom, jer su ukupno prijavljeni rashodi za ove dve godine oko 50 milijardi dinara.
“Prijavljeni prihodi su najveći u odnosu na ostale sektore posmatrane istraživanjem.Kao i u prethodnim godinama najsuplji projekti dodeljeni su TV stanicama, i to onim čija je uređivačka politika naklonjena vlasti”, konstatira se u izvještaju.
U prikazanoj tabeli u top pet korisnika su projeti RTV Novi Pazar i to: “U službi javnog interesa – informisan građanin” sa 46.90.0000, “Javni interes naš prioritet” 45.600.000 i “Građani i javni interes na prvom mestu” 45.000.000 dinara.
– Baza otvorenih podataka trenutno je jedna od najobimnijih
Podaci o potrošnji preko 15 milijardi državnog novca putem javnih konkursa, u periodu od 2019. do 2021. godine, predstavljeni su u izvještaju koji je pripremalo 17 istraživača za projekat “Javno o javnim konkursima”.
Cilj istraživanja je praćenje potrošnje i utvrđivanje osnovnih činjenica o javnim konkursima u sektoru medija i javnog informisanja, kulture i umetnosti, organizacija civilnog društva i omladine, te sagledavanje transparetnosti i zakonitosti u njihovom sprovođenju.
Kao doprinos transparentnost javne potrošnje, podaci obrađeni u ovom izveštaju mogu se naći i u otvorenom, mašinski čitljivom formatu ovdje.
Pomenuta baza otvorenih podataka trenutno je jedna od najobimnijih, a posvećena je sektorima koji treba da rade u javnom interesu. To su sektori javnog informisanja i medija, civilnog društva, kulture i omladine.
Baza je nastala u saradnji BIRN Srbija i Građanskih inicijativa, kao i 17 predstavnika organizacija civilnog društva.
Iz BIRN-a je predočeno da su podaci u bazi prikupljeni su na osnovu pretrage zvaničnih veb prezentacija gradova i opština, pokrajinskih sekretarijata i republičkih ministarstava. Takođe, na adrese svih 202 instituacija iz uzorka poslati su zahtjevi za slobodan pristup informacijama od javnog značaja početkom februara 2021. godine kao dopuna i prvi nivo kontrole podataka, koje smo prikupili na veb prezentacijama.
Zahtjevom su traženi podaci o broju raspisanih konkursa tokom 2019. i 2020. godine po sektorima, tekst javnog poziva, rješenja o formiranju komisije koja je odlučivala o dodjeli novca, kao i rešenja/odluke o dodjeli novca.
“Tražili smo da nam se za svu dokumentaciju, koja je javno objavljena, dostavi direktni link, a u slučaju da tražena dokumentacija nije javno dostupna, da nam se ona pošalje u otvorenom formatu (na primer, u formatu Word dokumenta).Od ukupno 202 institucije gotovo četvrtina, nije odgovorila na naš zahtev u roku, koji je definisan zakonom”, objavljeno je na sajtu BIRN-a.
– Grad Novi Pazar kao “treća” transparentna samouprava u Srbiji nije ni na listi “svega 18 posto”
Ističe se i da kvalitet odgovora varira od institucije do institucije.
Svega 18 posto je dostavilo tražene podatke u otvorenim, Word dokumentima, pogodnim za mašinsku obradu. To su lokalne samouprave: Batočina, Beočin, Blace, Bojnik, Boljevac, Čoka, Crna Trava, Despotovac, GO Crveni krst Niš, Golubac, Grad Pirot, Grad Prokuplje, Grad Šabac, Grad Sremska Mitrovica, Grad Užice, Inđija, Koceljeva, Kovin, Kuršumlija, Lajkovac, Lučani, Majdanpek, Novi Kneževac, Odžaci, Osečina, Raška, Sečanj, Senta, Šid, Sokobanja, Vrbas i Žabari.
Takođe, podatke u otvorenom formatu su dostavili i Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, Pokrajinski sekretarijat za sport i omladinu, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s vjerskim zajednicama i Ministarstvo zaštite životne sredine.
“U ukupno 10 slučajeva smo dobili i kombinovane odgovore, deo dokumentacije je bio u otvorenom formatu, a deo skeniran. Ukupno 101 institucija je tražene podatke dostavila u skeniranom ili kopiranom formatu ili nas uputile na zvanični sajt. Većina još uvijek smatra da dokument nije validan ukoliko na njemu nema pečata i potpisa, kao i da su otvoreni fajlovi podložni manipulacijama i izmjenama od strane lica kojima se dostavljaju. Nerijetko se dešava da linkovi ne rade, da je na starom linku samo prikačena nova dokumentacija, a ona od ranijih godina uklonjena i da ne postoji arhiva, tako da nije bilo moguće pristupiti dokumentaciji”, navodi se u zaključku izvještaja i ocjenjuje da “sve ovo govori u prilog tome da su naše institucije još uvijek zatvorene”.
–
Najnoviji komentari