Akademik Jahić: Bosanski jezik je sretan jezik

Akademik Prof. Dr. Dževad Jahić, autor višetomnog Rječnika bosanskog jezika, poručio je da je bosanski jezik sretan jezik jer se naučnoj javnosti leksikogrfski predočava njegovo veliko leksičko bogatstvo, velika njegova slojevitost i veliko bogatstvo književnih djela.

Ukazujući javnosti na značaj višetomnog rječnika bosanskog jezika on je istakao da mnogo poznatiji i veći po broju govornika jezici, poznatiji u svijetu, nemaju višetomni rječnik.

AKADEMIK Prof. Dr. Dzevad Jahić

Riječ dvije o bosanskom jeziku

Akademik Jahić autor Rječnika bosanskog jezika

Ps. Autor videa
Prof. Dr. Muamer Kalić https://t.co/ZEDho94ZAP via @Facebook

— SNews (@SNews22179977) February 24, 2021

“To sve znači da je to jezik sa dubokim historijskim temeljima, to je jezik kojem ništa u teorijskom smislu ne fali da bi bio pravi jezik, kao i što jeste to. Posebno treba naglasiti da su slavističke katedre u svijetu, kakvih je u Americi preko dvije stotine, svakako zainteresirane da u svojim slavistikkim bibliotekama imaju ovakve rječnike, što znači da ovaj poduhvat nije samo pitanje matičnog, bosanskog prostora, ili balkansko, nego je to posao, građa, materijal i leksikografska obrada koja se uključuje u svjetsku nauku”, ocjenio je akademik Jahić u video poruci koju su na inicijativu akademika Emira Ramića realizirali Prof. Dr. Muamer Kalić i Dr. Rizvan Halilović.

Prema njegovim riječima na ovkvim poduhvatim rade institucija ali i, kao u ovom slučaju, pojedinski, ovo je pitanje svjetske nauke.

Kako je pojasnio svaki višetomni rječnik, enciklopedijski, je dobro svjetske nauke jer se u njemu predočava jedno ogromno bogatstvo jednog prostora, naroda i države i to bogatstvo spada u svjetske kulturne raznolikosti.

UNESCO i UN, ukazuje akademik Jahić, imaju projekte i težnje da se sve to sačuva i ovaj posao čuva ono što je tradicija i naslijeđe bosanskoga prostora i samoga bosanskoga jezika.

Naglasio je da je sve u u okvirimi civilizacijskih stremnjih i tokova, sve ima svoju nučnu podlogu i “naš čovjek bi morao uložiti više truda da, napokom, zbaci sa svog krova, iz kojega ne može da podigne glavu više, jer njega stalno pritiska sumnja, jer mu drugi nabacuju tu sumnju, da mi imamo jedan jezik, od kuda drugi da se razumijemo itd”.

“Narod ne može postojati bez jezika. narod o sebi ne može bez toga ostviti nikako pamćenje. Prema ako jeste narod i to pamćenje ostavlja on ga ima u jeziku svojih pisaca, prije svega, svojih naučnika, svoje narodne književnosti, svoga govora, svoga dijalekta i na karaju krajeva svjih govornika koji su se po svijetu raspršili i nose paćenje n Bosanski”

Podvukao je da to pamćenje znači ne zavoraviti sebe i sjećati se sebe.

“Kad zaboravimo jezik to znači da smo zaboravili sebe”, zaključio je on sa željom da ovo govorenje ograbri naei ljudi u svijetu, pogotovo Americi, afirmira prvorazrednu vrijednost, suštinsko, jezičko blago nazvano bosanski jezik.

Podsjećamo da je Bošnjačkog nacionalno vijeće i Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, obezbijedilo je sredstva za nastavak realizacije kapitalnog projekta – izrade 9. i 10 dijela višetomnog Rječnika bosanskog jezika, čiji je autor i priređivač prof. dr. Dževad Jahić.

Rječnik bosanskog jezika biće sačinjen od ukupno 15 tomova.

Projekat višetomnog ili enciklopedijskog Rječnika bosanskog jezika, koji se u kontinuitetu radi više od 12 godina, jedan je od najznačajnijih poduhvata u modernoj povijesti države Bosne i Hercegovine i Bošnjaka čiji je to maternji jezik, koji će staviti konačan pečat na sve neustavne, nebulozne i zlonamjerne pokušaje osporavanja temeljnog nacionalnog identiteta Bošnjaka i drugih građana Bosne i Hercegovine kojima je bosanski jezik maternji.