Preporuke za investiranje: Nekretnine traže veliki kapital, berza rizik, a zlato je izbor za strpljive

Foto ilustracija: Shutterstock

Inflacija je vjerovatno mnoge natjerala da razmisle gdje da ulože ušteđevinu da bi je sačuvali od “topljenja” u slamarici i čak učinili da poraste. Analitičari onima koji žele zaradu preko noći poručuju da se spreme na ogroman rizik, da je za ulaganje u kriptovalute ili fjučerse na berzi potrebno ozbiljno znanje, a da su nekretnine isplativa opcija onima sa većim kapitalom. Za većinu prosječnih štediša, čuvanje para u bankama donosi skromnu oplodnju. Investiciono zlato i srebro dokazalo se kao siguran čuvar vrijednosti i ozbiljna zarada za strpljive.

Kamate na štednju u bankama su nakon uzastopnog podizanja, ponovo počele da padaju, pa bi za nekog ko je uložio 100.000 dinara, nakon godinu dana zarada od 4.850 dinara bila beznačajna s obzirom na stopu inflacije koja bi “pojela” oplodnju. 

Uprkos tome, iz Narodne banke Srbije kažu da je dinarska štednja u posljednjih 12 godina porasla gotovo deset puta. Razlog je vjerovatno što je većini štediša to najjednostavnije i ne žele da rizikuju. 

“Samo ove godine štednja je porasla za 37 milijardi dinara, ili 26,8 odsto, dostižući nivo od oko 175 milijardi dinara krajem oktobra.  Rasla je i devizna štednja, iako nešto sporijom dinamikom od dinarske – povećana je gotovo 90%, sa 7,9 milijardi eura (septembar 2012) na 15,1 milijardu eura ovog septembra“, kažu u NBS. 

Da je investiranje maraton, a ne sprint smatra Georgi Hristov iz “Tavex zlato i srebro Srbija”. Po njegovom mišljenju, za pametne lične finansije najbolja preporuka je raznovrstan portfolio. On podvlači da svako ko je u poslednjih pola vijeka, dvije decenije, pa i godinu dana uložio u kupovinu investicionog zlata, nije pogriješio. 

“U proteklih 50 godina cijena zlata je skočila za više od nevjerovatnih 6500%. Sličan rast je ostvarila i američka berza u istom periodu, ali je ključna razlika što je zlato raslo relativno stabilno sa dugoročno uzlaznom putanjom, dok je berza imala više perioda opadanja i krize“, kaže Hristov.

Dakle, da je neko investirao 1.000 dolara u zlato 1970 – ih, danas bi imao 66.000 dolara. 

“Ako pogledamo rast cijene zlata i u proteklih godinu dana, vidimo da je tržište nikad jače, a i tražnja je na vrhuncu. Za samo godinu dana cijena zlata je porasla za oko 40%. I cijena srebra ostvarila je neverovatan rast. Prošle godine u novembru je unca bila oko 22 dolara, dok je sada gotovo 33 dolara za uncu, što je rast od gotovo 50 odsto“, kaže Georgi Hristov.

–Koliko para – takvo ulaganje

Naš sagovornik ukazuje da je suma novca ili početni kapital s kojim pojedinac raspolaže bitan faktor u određivanju adekvatne investicije. 

Da većina ljudi u Srbiji, pa i na Balkanu, najviše voli investiranje u nekretnine smatra procenitelj Milić Đoković iz Klastera nekretnina. Ono što mnogim štedišama remeti planove je to što ulaganje u nekretnine zahtjeva veliki početni kapital, a ukoliko bi neko da uzme kredit, trenutno bi morao da se suoči sa i dalje visokim kamatnim stopama za dinar i euro.

“Minimalna ulaganja kada je riječ o nekretninama su oko 15.000 eura, a trenutno su veoma aktuelne garaže, koje su se pokazale kao odličan način za oplodnju novca. Cijene garaža su u proseku do 40.000 eura. Sa mjesečnom rentom od 150 do 200 eura za garažu koja je kupljena za 25.000 evra, povrat sredstava može se očekivati za 12 godina“, kaže Đoković i dodaje da je posljednjih godina sve popularnija kupovina i zemlje kao investicije. 

U Barajevu, Rušnju, Slancima, Ovči, Sremčici ar je od 1.000 do 2.000 eura, a prema Surčinu i Altini i 5.000 eura.

“Prije decenije to je bilodeset puta jeftinije. Zato i sada treba razmišlajti dugoročno i ko želi da ostavi kapitala djeci i unucim, a može da investira, trebalo bi da kupi zemlju. Za razliku od stambenih kvadrata koji se posljednjih decenija vezuju isključivo za glavni grad, kupovina zemlje je isplativa širom Srbije“, objašnjava Đoković. 

Sa druge strane, kako kaže Hristov, investiciono zlato ne zahtjeva veliki kapital i sa te strane mnogo je pristupačnije kao investicija.

“Svako može da počne da štedi, odnosno da ulaže ako ima oko 11.000 dinara, koliko košta gram, pa sve do zlatne poluge od kilogram koja košta oko 89.000 dolara. To ga čini pristupačnom investicijom za sve budžete i sva domaćinstva. Jer, naravno, kada cijena zlata raste na berzi procentualno, svako ostvaruje istu dobit proporcionalnu sa inicijalnom investicijom“, objašnjava Hristov.

–Sve veća štednja u zlatu

Da zlato nije dobro, ne bi ni centralne banke mnogih država uključujuči i Srbiju ubrzano uvećavale svoje rezerve.  Iz prakse Tavexa, u posljednjih godinu dana, uočava se snažan rast interesovanja za zlatom. Na taj način se i Srbija uključuje u trenutni globalni trend povećane tražnje za investicionim zlatom. 

“Investitori koji raspolažu većim sumama kupuju veće proizvode i ređe, dok  po jedinci sama njim budžetom kupuju manje količine, ali češće. Što se tiče popularnosti proizvoda, dukat Franc Jozef je definitivno najpopularniji proizvod u Srbiji, opšte je poznato uglavnom je svakome prva asocijacija kada čuju za investiciono zlato. Pored toga, zlatne poluge u različitim težinamaš vajcarskih proizvođača poput Argor-Heraeus, Valcambii PAMP su akođer jakotraženi2, objašnjava Hristov ipodvlači da je preporuka da se zlato kupuje svakog mJeseca,pogotovo za nove ulagače, kako bi razvili disciplinu investiranja. On napominje da postoje promotivni paketi investiranja u jedan gram zlata mJesečno.

Kako kaže, isplativost ovakve štednje pokazuje statistika, jer je cIJena zlata 2014. godine iznosila oko 1.200 dolara po unci, dok je danas 2.700 dolara, što znači da bi neko više nego duplirao svoju zaradu da je tada investirao. Prije 20 godina, cijena zlata bila je oko 500 dolara po unci, što znači da je do danas skočila petostruko.

“Srebro je takođe ostvarilo jako pozitivne rezultate na tržištu u proteklih godinu dana,cijena je skočila za gotovo 50% uz velike fluktuacije. Srebro se koristi i kao investicija, ali i u industrijskoj proizvodnji. Srebro je ključni element za “zelenu revoluciju” jer se koristi u proizvodnji elektronike, vetrenjača i mnogih drugih ključnih proizvoda. Ovaj plemeniti metal na taj način ima pozitivnu korelaciju sa industrijskom proizvodnjom, što se više proizvodi, to je veća cijena. To čini srebro nestabilnijim od zlata, sa većim skokovima i padovima u cijeni, ali to također znači potencijalno veću zaradu sa većim rizikom, a investiciono srebro je nekoliko puta jeftinije od zlata“, zaključuje Hristov.

www.blink-blink.rs