Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES analizira situaciju u Crnoj Gori nakon objavljivanja zvaničnih rezultata nedavno održanih prijevremenih parlamentarnih izbora. Iz analize „Crna Gora 2023: Spajićevo dvojno državljanstvo predstavlja ozbiljan problem za NATO?” objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove:

Uvjerljiva pobjeda anti-Đukanovićevskog bloka

Prijevremeni parlamentarni izbori u Crnoj Gori održani su 11.juna 2023.godine. Zvanični izborni rezultati objavljeni su tek 14.jula 2023.godine. 

Najveće povjerenje birača za Skupštinu Crne Gore, koja broji ukupno 81 poslanika, osvojio je „Pokret Evropa sad” 25,53% (24 poslanika),  koalicija „Zajedno” (DPS, SD, LP, DUA) 23,22% (21 poslanik), koalicija „Za budućnost Crne Gore” (NSD, DNP, RP) 14,74% (13 poslanika), koalicija „Hrabro se broji” (Demokrate i URA) 12,48% (11 poslanika), Bošnjačka stranka 7,08% (6 poslanika), Albanski forum 1,91% (2 poslanika),  koalicija „Za tebe” (SNP i Demos) 3,13% (2 poslanika), manjinska lista Hrvata „Na pravoj strani svijeta” (HGI) 0,74% (1 poslanik) i manjinska koalicija Albanaca „Albanska alijansa” 1,49%  (1 poslanik).

Rezultati izbora pokazuju uvjerljivu izbornu pobjedu tzv. anti-Đukanovićevskog bloka (anti DPS bloka) političkih stranaka. Izlaznost na izbore iznosila je svega 56,4% birača, što je najniža izlaznost od uvođenja višestranačkog sistema.

Crna Gora još uvijek nije riješila problem održavanja lokalnih izbora, jer se svakih nekoliko mjeseci održavaju lokalni izbori u pojedinim opštinama. Potrebno je promijeniti zakon kako bi lokalni izbori bili održani istog dana u svim opštinama. Za to je potrebna dvotrećinska većina za izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika, što zahtijeva širok konsenzus parlamentarnih partija. Na taj način bi se izbjegla stalna politička kampanja i ublažila napeta politička klima u Crnoj Gori, 

Neupitno članstvo Crne Gore u NATO-u 

Nedavno održani vrh NATO-a u Vilniusu potvrdio je ispravnost odluke da Crna Gora postane 29. punopravna članica NATO-a. To je posebno važno u izmijenjenim sigurnosnim okolnostima, koji su prouzrokovani ruskom vojnom invazijom na Ukrajinu i zbog hibridnog rata kojeg Rusija vodi u Crnoj Gori. Crna Gora je zemlja sa najviše ukrajinskih izbjeglica u Evropi s obzirom na ukupan broj stanovnika, čak 5% stanovništva Crne Gore su Ukrajinci. Trećina privrede Crne Gore je u ruskom vlasništvu, dok su javne finansije ovisne od Kine, jer je Đukanovićeva vlast sklopila nepovoljan ugovor o kreditu sa kineskom Exim bankom o finansiranju autoputa Bar – Boljare. Crna Gora je od svih zemalja NATO-a proporcionalno najviše izložena ruskom i kineskom utjecaju. 

Potrebno je izvršiti demontažu režima Mila Đukanovića, jer je Crna Gora punopravna članica NATO-a, što znači da za nju vrijede najviši demokratski standardi koje bi trebala suštinski baštiniti i promovirati, a od kojih je još uvijek udaljena. 

Nova vlada će biti odgovorna za eventualno skretanje sa NATO i EU puta, a što bi u konačnici moglo da izazove i unutrašnje sukobe u Crnoj Gori.

Uspjeh Bošnjačke stranke nije slučajan

Mnoge je iznenadio uspjeh Bošnjačke stranke (BS) predvođene Ervinom Ibrahimovićem na proteklim izborima. Bošnjačka stranka je osvojila 7,08% glasova i šest poslaničkih mandata. Uspjeh Bošnjačke stranke je zasnovan na ozbiljnom i sistematičnom dugogodišnjem radu, jer je dolaskom Ibrahimovića na čelo stranke prihvaćen koncept, da sami odlučuju u svojoj sudbini i krenuli su u politički preporod. Pokazalo se da ozbiljan pristup donosi i ozbiljne rezultate. Bošnjaci su konačno shvatili da su bili prevareni od strane režima Mila Đukanovića i DPS-a. Bošnjačka stranka kao umjerena konzervativna stranka pripada grupaciji Evropske narodne partije (EPP), najveće političke grupacije u Evropskom parlamentu. Na nedavnim parlamentarnim izborima Bošnjaci su dali svoj pečat demokratskim promjenama i odustali su od davanja povjerenja i podrške DPS-u i njegovim satelitima SD i SDP-u i izrazili su spremnost, da svoju budućnost grade sa demokratskim političkim snagama, koje nemaju hipoteku prošlosti. Otvara se nova epoha, da se Bošnjaci pokrenu sa društvene margine i konačno budu adekvatno zastupljeni u institucijama, svim segmentima društvenog života i sebi osiguraju održiv ekonomski razvoj u sredinama u kojima žive, jer će se na takav način zaustaviti primjetan odliv stanovništva i osigurati bolji život. 

Analitičari smatraju, da su Bošnjaci u Crnoj Gori zahvaljujući Ervinu Ibrahimoviću doživjeli politički preporod na proteklim izborima, a sam Ibrahimović uspio je da se razvije i izraste u jednog od vodećih bošnjačkih političara na Balkanu privržen euroatlantskim integracijama. Bošnjačka stranka je jedan od garanata euroatlantskog usmjerenja Crne Gore i ima potencijal za dalji politički rast, koji bi joj mogao osigurati u budućnosti do deset poslaničkih mjesta u crnogorskoj skupštini.

Crna Gora između Zapada i rusko-kineskog utjecaja

Milo Đukanović (DPS) i njegov kartel često su isticali, da su zagovornici evropskih vrijednosti, dok su prema egzaktnim pokazateljima sistematično gradili čvrste odnose sa Rusijom i Kinom. Rusi su postali vlasnici oko 30% crnogorske ekonomije, dok Kina ima kontrolu nad javnim financijama preko plasiranog kredita za auto-put Bar-Boljare preko kojeg kontrolira ključnu državnu investiciju i time ugrožava javne finansije (za isplatu je ostalo još 800 miliona dolara kredita). Nijedna zemlja članica NATO-a nije proporcionalno tako neposredno ispostavljena rusko-kineskom utjecaju kao Crna Gora. 

Analitičari smatraju, da postoji realna opasnost, da se u narednom periodu proširi ruski i kineski utjecaj u Crnoj Gori odnosno da se zajamči već postojeći rusko-kineski utjecaj i tu je potrebna snažna pomoć i podrška partnera i saveznika Crne Gore u suzbijanju tog utjecaja.  

Spajićevo dvojno državljanstvo predstavlja ozbiljan problem za NATO?

NATO je vodeći vojno-politički savez na svijetu za kojeg vrijede najviši demokratski standardi koje treba implementirati i promovirati. Važnost NATO je globalna, a zemlje članice obavezane su solidarnom djelovanju i izdvajanju najmanje 2% svog BDP za odbranu. Ni NATO nije imun na infiltriranje u svoje redove neprijateljskih kadrova ili čak svojih kadrova koji rade za strane odnosno neprijateljske interese. Zbog toga je važno da su sve članice NATO-a pouzdani partneri. 

Pitanje povjerenja i sigurnosti je institucionalno regulirano dobivanjem sigurnosnih certifikata kroz proces provjere. Usprkos tome dešavaju se upadi u sigurnosno-obavještajni i odbrambeni sistem NATO-a. Kao primjer, na nedavno održanom vrhu NATO-a u Vilniusu Bosnu i Hercegovinu predstavljao je zamjenik ministra vanjskih poslova te zemlje, jer ministar odbrane BiH i ostali članovi delegacije nisu prošli sigurnosne provjere i nisu dobili sigurnosne certifikate NATO-a.

U NATO-u izražavaju zabrinutost zbog  informacija, da predsjednik Pokreta Evropa Sad (PES) Milojko Spajić pored državljanstva Crne Gore posjeduje državljanstvo Republike Srbije i prebivalište u Beogradu. Nezamislivo je, da u zemljama razvijenije demokratije najviši državni zvaničnici pored državljanstva svoje države imaju državljanstvo neke druge države. Ilustrativno se navodi hipotetičko poređenje, da li bi bilo prihvatljivo za NATO, da generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pored norveškog državljanstva posjeduje i državljanstvo Rusije ili da njemački savezni kancelar Olaf Scholz pored njemačkog državljanstva posjeduje i državljanstvo Švicarske. To je posebno važno kada se radi o pojedincima, koji se bave vođenjem države, pitanjima nacionalne sigurnosti, odbrane, unutrašnjih poslova i korištenjem obavještajnih podataka najvišeg stepena. Opravdanim se postavlja pitanja kojoj  državi je više lojalna osoba sa dva državljanstva? U NATO-u smatraju, da je nezamislivo da eventualni premijer Crne Gore Milojko Spajić kao državljanin Srbije učestvuje u radu samita NATO-a i da ima dostup povjerljivim informacijama najvišeg stepena. Slučaj Spajić će otvoriti pitanje posjedovanja dvojnog državljanstava za najviše zvaničnike država regiona, posebno u Bosni i Hercegovini. 

Analitičari smatraju, da NATO i zapadni saveznici već vide prepreku kod Milojka Spajića (PES), da bi sa državljanstvom Srbije mogao aktivno sudjelovati na samitima NATO-a i raspolagati odnosno koristiti sigurnosno-obavještajne podatke najvišeg stepena. Pored toga nerazjašnjena priroda odnosa između Milojka Spajića i kripto milijardera Do Kwona (Kwon Do-Hyung), za kojim su međunarodnu potjernicu raspisale SAD i Južna Koreje zbog navodne pronevjere desetina milijardi dolara udaljavaju Spajića od premijerskog položaja. Kwon se trenutno nalazi u zatvoru  Crnoj Gori zbog ulaska u državu sa krivotvorenim putnim ispravama. Tome je potrebno dodati i druge poslovne aktivnosti Spajića koje trebaju biti predmet provjera kao što je eventualno finansiranje kampanje PES-a, jer se radi o poprilično netransparentnom  političaru i spornom po brojnim osnovama. 

Veting crnogorskih institucija i pojedinaca

Ključna karakteristika vlastodržaca kao Milo Đukanović bilo je derogiranje institucija, jer se Crna Gora svodila na koncept „društva jednog lica“. Snažne institucije su ključne za svaku državu posebno za vladavinu prava kao i za ostvarivanje ustavnih prava i obaveza državljana. Đukanović je personificirao jednu partiju (DPS), koja je inficirana i involvirana korupcijom, kriminalom, stvorivši sistem privatne države gdje su institucije sistema zapravo bile zarobljene od strane monopola jedne političke partije gdje nije bilo mogućnosti da neki drugi ljudi dođu do izražaja i pozicioniraju se kao perspektiva Crne Gore.

Potrebno je izvršiti „veting” čišćenje kadrova u pravosudnom i sigurnosno-obrambenom i obavještajnom sistemu Crne Gore, koji su povezani sa organiziranim kriminalom i koji su korumpirani.

„Veting” podrazumijeva provjeru imovine sudija i tužilaca i članova njihovih porodica, eventualnu povezanost sa kriminalom te procjenu njihovih profesionalnih kvalifikacija.

Ministarstvo pravde Crne Gore formiralo je tim za analizu mogućnosti uvođenja „veting” sistema i pojedinaca, po međunarodnim standardima i uz poštovanje autonomnosti i nezavisnosti pravosuđa. To je uslijedilo nakon hapšenja nekoliko čelnika crnogorskog pravosuđa: bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenica, bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaže Jovanića i Saše Čađenovića, bivšeg specijalnog tužioca za organizirani kriminal. Tu je i slučaj bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije  Crne Gore Zorana Lazovića i njegovu navodnu uključenost i povezanost sa organiziranim kriminalom i narko mafijom i njegova uloga progonitelja i mučitelja bošnjačkog stanovništva tokom ratova 90-tih godina prošlog vijeka i kako je dobio unaprjeđenje u državnoj hijerarhiji.

Crna Gora trenutno ima 271 sudiju i oko 100 tužilaca. Za veting je potrebno formirati ekspertsko tijelo za provjere sudija i tužilaca sastavljeno od politički nezavisnih i stručnih osoba, sa mogućnošću da se uključe i eksperti iz EU ili da rad tog tijela bude pod međunarodnim patronatom.

Pokušaj eutanaziranja borbe protiv kriminala i korupcije

Crna Gora je u protekle tri godine u centru regionalnih i evropskih dešavanja. Uspješno sprovedene demokratske promjene, reforme i integriranost u regionalni i evropski prostor kao pouzdan partner i saveznik otvorili su mogućnosti dosada neslućenog ekonomskog i političkog razvoja te najmanje države u regionu sa odličnim geostrateškim položajem. 

Crna Gora je izabrala novog predsjednika države Jakova Milatovića (PES), koji je nakon inauguracije prvo posjetio Brisel odnosno institucije EU i NATO-a. Druga posjeta bila je Srbiji i razgovori sa zvaničnicima te zemlje. Pohvalno je, da je Milatović posjetio Srbiju i započeo novu epohu u odnosima između Crne Gore i Srbije. Predsjednik Milatović se nalazi pod radarom partnera i saveznika, jer se dovode u pitanje oni pomoću kojih je podržan i izabran za predsjednika Crne Gore i mora voditi računa o svakom svom potezu kako bi stekao povjerenje inostranih partnera i saveznika Crne Gore, koji zasada Milatovića prihvaćaju sa velikom rezervom. Također, mora povesti računa da bude inkluzivan predsjednik, što se ne može zaključiti iz sastava njegovog kabineta, koji ne odražava multietnički karakter Crne Gore.  

Vlada Crne Gore predvođena premijerom Dritanom Abazovićem (URA) repozicionirala je ulogu Crne Gore u regionalnim i međunarodnim odnosima, ujedno je najtransparentnija vlada u regionu i prednjači sa politikom „Nula” problema sa susjedima.

Analitičari smatraju, da je važno da Crna Gora dobije inkluzivnu i stabilnu vladu sa širokom podrškom u parlamentu, koja će nastaviti započeti nemilosrdan obračun sa organiziranim kriminalom i korupcijom. Naznake o formiranju nove vlade govore o pokušaju eutanaziranja borbe protiv kriminala i korupcije što Crnu Goru uvodi u vrlo neizvjesno razdoblje. Nijedna politička stranka ne smije postati novi DPS, niti jedan politički lider smije postati novi Milo Đukanović. 

Intenziviranje politike proširenja EU na Zapadni Balkan dovest će do jačanja sigurnosti i izgradnje otpornosti institucija na strano uplitanje, rješavanje izazova koje predstavljaju migracije, borbe protiv terorizma, organiziranog kriminala i korupcije. Ukoliko se na Zapadni Balkan ne bude ubrzano širila EU, širit će se Rusija i druge zemlje.

Ljubljana/Bruxelles/Washington/Podgorica, 17.juli 2023.

Izvor: IFIMES