Roman-hronika “Ismail&Ismail” potraga za identitetom
Roman-hronika “Ismail&Ismail”, autorice Suade Hodžić, promovisan je u Novom Pazaru. To je priča o mladiću koji doživljava korjenitu promjenu u svom životu nakon susreta sa faktima života i djela učenjaka i autentičnog predstavnika sandžačke uleme u prvoj polovini 20. vijeka, čovjeka iznad svog vremena, rahmetli Ismaila ef. Filibalića.
Na promociji knjige u Kulturnom centru Novi Pazar, čitalačkoj publici su gosti iz Sarajeva, učesnici ovog projekta iz Novog Pazara i autorica predočili razloge da se napiše i objavi ovo djelo.
Ističući da je valjalo sabrati sav materijal, o Ismailu efendiji, proći kroz njega i pred čitaoce ga razastrijeti na način da onaj koji uzme ovu knjigu u nju uroni tako duboko da se, naprosto, ne može otrgnuti od njenih stranica.
Književni kritičar i publicista iz Sarajeva, Hamza Ridžal je rekao da je ova kniga potraga za identitetom, dobro ispričana priča, što je danas rijetko naći.
Prema njegovoj ocjeni, glavi protagonist knjige je mladi Ismail i cijela knjiga je građena na oštrom kontrastu između vremena u kojem živi i djeluje mladi Ismail i vremena u kojem djeluje alim Ismail ef. Filibalić.
“Kada samo vidite izazove sa kojima se susreće Ismail efendija, s jedne, i izazove s kojima se susreće mladi Ismail, pomislili ste da će mladi Ismail lakše izići na zelenu granu. To nije slučaj, upravo zbog toga što Ismail efendija poznaje postojanje duhovne paradigme. U vremenu u kojem se znalo šta je to identitet, koje su to vrijednosti kojima čovjek treba težiti. S druge strane je Ismail i hiljade naših Ismaila koji plove tim nemirnim vodama puberteta bez istinskog kompasa”, rekao je Ridžal podsjetivši da, u sufijskoj tradiciji Ibn Arebijevog kova postoji razumijevanje razvojnih faza kroz koje prolazi svaki čovjek, a koje se odlikuju poslanstvima svakog poslanika.
Posjetio je da svaka od tih faza traje devet godina. Prva je Ademovo poslanstvo, vrijeme kada se čovjek uči govoru i imenima i biva kada je prognan iz dženeta na dunjaluk, iz dženata utrobe svoje majke gdje je sve imao. Onda dolazi taj period nuhovskog poslanstva kada čovjek plovi tim nemirnim vodama pubrteta, pokušavajući na svoju duhovnu lađu unijeti određene životinje i biljke koje su personifikacije ljudskih osobina. Ono što ponesemo sa sobom u tom krucijalnom periodu, našem formatiranju, to ćemo očuvati u nekim periodima koji dolaze kasnije.
U lutanjima za odgovorima smisla ovog vremena naš mladi Ismail će pronaći u kovčegu s rukopisima Ismail efendije Filibalića, važan momenat u ovoj knjizi koja osvjetljava lik ovog “nevjerovatnog čovjeka”, koja pokazuje smjer u kojima se ti odgovori mogu naći.
“Te odgovore možemo naći u našoj tradiciji, kulturi, u onim finim arabeskama našeg identiteta koje čekaju da budu sagledane na jedan nov način. Treba graditi kritičku distancu ali i emociju kako bi se one suštinske vrijednosti kristalisale na pravi način. To je poruka ove knjige”, zaključio je Ridžal.
Hadžem Hajdarević, književnik iz Sarajeva, je rekao da je susret sa romanom hronikom “Ismail&Ismail” neka vrsta čuđenja i oduševljenja, s činjenicom da jedna autorica nepoznata u književnom svijetu uspjeva da poveže dvije kategorije pričanja – historiografiju i književnu fikciju.
“Uspjeva da ispriča priču o jednom velikom čovjeku, Ismailu efendiji Filibariju, a u isto vrijeme o jednoj drami generacije koja se snalazi na način kako se snalazi. Autorica insistira da književnost, pored svoje književno-umjetničke funkcionalnosti ima i književno odgojnu, humanističku, književno-etičku dimenziju. Zato je vrlo važno čitanje i razumijevanje ovoga djela”, ocijenio je on dodavši da ova knjiga otvara prostor da trebamo razmišljati da živimo u vremenu paralelnih svjetova.
“Nježno komuniciranje sa vlastitom pripadnošću i sa punom” je nešto što se prepoznaje u prozi Suade Hodžić, konstatirao je Hadžem Hajdarević.
– Širenje dobrih misli u dobrim knjigama
Registrujući potomke Ismaile ef. Filibalića na promociji, autorica Suada Hodžić je na početku svog obraćanja kazala da smo svi mi, pomalo potomci, Ismaila efendije, jer svi hodamo sokacima kojima je on hodao.
Sve je u vezi ove knjige počelo kada su je, u vrijeme uoči izolacije, dva momka saletjela sa puno dokumenata o Ismailu ef Filibaliću, s idejom da to dokumentuje, ali zbog toga što je zvučalo suhoparno odlučili su da naprave priču o dva Ismaila.
“Uvijek se stiče utisak da nisi ni trohu rekao o njemu što se ima kazati. Ni nakon ovih stranica mislim da nisam, te se nadam da će ova knjiga biti inspiracija mladima, da nastave da istražuju i oni nastave da pišu o njegovom životu. Mladi su važni zato što su na pragu života, zato što otvorenih očiju traže sagovornika u njemu i vjerujem da Ismail ef. Filibalić može postati važan uzor i prijatelj”, poručila je ona, dodavši da ne zapostavlja ni lik mladog Ismaila koji se susreće sa mnogim problemima i koji vapi da mu se pomogne, ali njegov glas malo ko čuje.
Ocjenila je i da ljudi, ma koliko da se pamte, na kraju odlaze u epohu zaborava, ali to nije slučaj sa Ismailom efendijom. Njegovo nematerijalno blago koje je ostavio oblikovalo je jedan kulturni prostor i nadživjelo ono materijalno koji su mnogi rušili, gradili, pa opet rušili pa gradili.
“Njegovo djelovanje je brisalo svaku nejasnoću, zbunjenost i nerazumnost. Snaga i neuništivost tog duha je zapravo ova veza koja se održava dugi niz godina, do današnjih dana”, izrazivši nadu da će ova knjiga doći do čitalaca.
Pročitala je priču o Ismail efendiji i kravi, nakon čega je zaključila da “književnost laže, laže, laže da bi rekla istinu”.
“Kada budete čitali vjerujte mi na riječ sve je istina”, poručila je Suada Hodžić.
O knjizi je govorio Avdija Salković, doktor filoloških nauka, turkolog i istaknuti prevodilac sa više od 50 književnih djela sa turskog na bosanski i srpski jezik, kao jedan od osnivača Udruženja „Svetionik“ i koordinator mnogih humanitarnih projekata.
Rukopis ove knjige došao je do Avdije i tako je krenula svoje putovanje. Takođe o razlozima što su prihvatili njeno izdanje govorio je Izudin Šikalo, direktor izdavačke kuće Dobra knjiga iz Sarajeva.
Ismail ef. Filibalić je rođen 1870. g. u Novom Pazaru, od oca Mustafe i majke Bade. Porijeklom je iz Edirena (Edirnea,Turska). Prezime je dobio po mjestu Filibe (Plovdiv u današnjoj Bugarskoj) gdje je njegov otac služio asker, nakon čega je došao u Novi Pazar gdje se i oženio.
Motiv autorice Suade Hodžić da napiše ovaj roman bio je njen stvarni susret s dva momka, (Kemal i Haris) koji su sakupljali građu o rahmetli Ismail ef. Filibaliću s ciljem da je dokumentuju. Tako se rodila ideja da se u priču uplete i mladog Ismaila, potencijalnog stradalnika, mladić koji podliježe raznim porocima, čak i drogama, koji u susretu sa spisima o životu i djelu Ismaila Filibalića, doživljava katarzu.
Suadina nova knjiga objavljena je u izdanju renomirane izdavačke kuće „Dobra knjiga“ iz Sarajeva i Svetionika iz Novog Pazara, recenziju romana radio je bosanski književnik i publicista Hadžem Hajdarević.
Ovo je njena 4. knjiga i prvi roman-hronika. Do sada je objavila knjige ”Umihanina avlija“ i „Dug put kući“, i knjiga interaktivnih priča za djecu “Pričajmo priču”.
Suada Hodžić je rođena 1963. godine u Novom Pazaru, dugogodišnji je pedagog, prosvjetni radnik, odgajatelj u predškolskim ustanovama, intelektualni radnik, majka, nana i hanuma.
Izvor: Behar TV
Najnoviji komentari