2024. godina zabilježena kao najtoplija u historiji

Foto ilustracija: ECMWF

Svjetska meteorološka organizacije (WMO) je potvrdila da je 2024. godina zabilježena kao najtoplija u historiji, sa prosječnom temperaturom od oko 1,55°C iznad predindustrijskog nivoa.

Iz UN-a cjenjuju da ovaj podatak ističe hitnost borbe protiv globalnog zagrijevanja i potrebu za odlučnom klimatskom akcijom.

Posljednjih deset godina bile su među deset najtoplijih, u izvanrednom nizu rekordnih temperatura. Globalna prosječna temperatura bila je 1,55 °C (sa marginom nesigurnosti od ± 0,13 °C) iznad prosjeka 1850-1900, prema konsolidovanoj analizi WMO šestskupova podataka.

“Najnovija procena Svjetske meteorološke organizacije (WMO) je jasna: globalno zagrijavanje je čvrsta činjenica”, kazao je Generalni-sekretar UN-a Antonio Gutereš.

“Prelazak granice od 1,5 stepeni u pojedinačnim godinama ne znači da je dugoročni cilj postignut. To znači da se moramo još jače boriti da bismo se vratili na pravi put. Rekordne temperature 2024. zahtevaju hitne klimatske mjere već u 2025. godini”, kazao je on, istakavši da još uvijek ima vremena da se izbjegne najgora klimatska katastrofa, ali i da lideri moraju da djeluju – sada.

State of the Climate 2024

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) pruža procjenu temperature na osnovu više izvora podataka kako bi omogućila međunarodno praćenje klime i pružila pouzdane informacije neophodne za proces pregovora o klimatskim promjenama UN.

Podaci se prikupljaju od Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), Japanske meteorološke agencije, NASA-e, Nacionalne uprave za okeane i atmosferu SAD-a (NOAA), britanske Meteorološke kancelarije u saradnji sa Klimatskim istraživačkim centrom na Univerzitetu u Istočnoj Angliji (HadCRUT) i Berkeley Earth.

“Klimatska historija se odvija pred našim očima. Nismo imali samo jednu ili dvije rekordne godine, već cijeli niz od deset godina. To su pratile katastrofalne i ekstremne vremenske prilike, porast nivoa mora i topljenje leda, sve podstaknuto rekordnim nivoima emisije gasova sa efektima staklene bašte uzrokovane ljudskim aktivnostima”, rekla je generalna sekretarka WMO Selest Saulo.

“Važno je naglasiti da jedna pojedinačna godina sa prosječnim rastom od više od 1,5°C za godinu NE znači da nismo uspeli da ispunimo dugoročne ciljeve Pariskog sporazuma u pogledu temperature, koji se mjere decenijama a ne pojedinačnim godinama. Međutim, neophodno je priznati da svaki udio zagrevanja od jednog stepena ima značaj. Bez obzira da li je na nivou ispod ili iznad 1,5°C zagrevanja, svako dodatno povećanje globalnog zagrijavanja povećava uticaj na naše živote, ekonomije i našu planetu”, rekla je Saulo.

Objavljivanje svih šest skupova podataka o temperaturama bilo je koordinirano među institucijama kako bi se naglasile vanredni uslovi kojima smo svjedočili tokom 2024. godine.

Odvojena studija objavljena u časopisu “Advances in Atmospheric Sciences” otkriva da je zagrijavanje okeana 2024. godine igralo ključnu ulogu u rekordno visokim temperaturama.

Okean je najtopliji ikada zabilježen od strane čovjeka, ne samo na površini, već i u gornjih 2000 metara, prema studiji koju je predvodio prof. Lijing Č eng sa Instituta za atmosfersku fiziku Kineske akademije nauka. U izradi studije učestvovao je tim od 54 naučnika iz sedam zemalja i sa 31 instituta.

Oko 90 posto viška toplote nastale globalnim zagrijevanjem nalazi se u okeanima, što čini toplotu okeana ključnim pokazateljem klimatskih promjena. Od 2023. do 2024. godine, globalni porast toplote okeana u gornjih 2000 metara iznosi 16 zetadžula (1021 džula), što je oko 140 puta veće od ukupne svjetske proizvodnje električne energije 2023. godine, prema studiji koja se temelji na podacima Instituta za atmosfersku fiziku.

Svetska meteorološka organizacija (WMO) će u svom izvještaju “Stanje globalne klime 2024.” koji će biti objavljen u martu 2025. godine, dati detaljne informacije o ključnim pokazateljima klimatskih promjena, uključujući gasove koji izazivaju efekte staklene bašte, površinske temperature, toplotu okeana, porast nivoa mora, povlačenje glečera i opseg morskog leda. Izvještaj će također sadržati detalje o događajima visokog uticaja.

Izvor: UN, WMO